Dom naroda Parlamenta BiH u četvrtak je jednoglasno prihvatio izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV), zahvaljujući kojima se prag za ulazak u PDV sustav povećava s 50.000 na 100.000 KM. 

Usvojene izmjene dobra su vijest za gospodarstvo, osobito za obrtnike, koji mogu imati godišnji obrt do 100.000 KM bez plaćanja PDV-a. Povećanje prag za ulazak u PDV sustav ranio je odobrio i Zastupnički dom Parlamenta BiH. Predlagatelji navedenih izmjena, parlamentarci SDS-a Mladen Bosić i Darko Babalj, svoj su prijedlog obrazložili rime da smatraju potrebnim povećati ovaj prag zbog inflatornih kretanja i rasta cijena roba u proteklom periodu, kao i predviđanja ekonomskih kretanja za naredni period. 

Ministar financija i trezora BiH Srđan Amidžić (SNSD) je izjavio da će se ovime olakšati za 6.200 obveznika, ali i da će državni prihodi biti za 25 milijuna KM manji. Tijekom rasprave o ovom zakonskom rješenju, izaslanik Kluba hrvatskog naroda Zlatko Miletić predložio je da Dom naroda Parlamenta BiH, kada se ukaže prilika za to, razmotri i pomjeranje plaćanja PDV-a na 20. u mjesecu, kako bi se izašlo u susret gospodarstvenicima.

 - Ako je to moguće, da u kontekstu ovog prijedloga koji smo imali u sklopu ove točke, a koji je skinut, sljedećom prilikom pokušamo gospodarstvenicima izaći u susret te datum pomaknuti na 20., u mjesecu. To bi im bilo od velike koristi, apelirao je Miletić. 

Naime, u prvobitnom prijedlogu izmjena Zakona o PDV-u bilo je predviđeno da se PDV plaća posljednjeg dana u mjesecu, a ne 10. u mjesecu, što je sada slučaj. No, u konačnom Prijedlogu zakona koji je dostavljen Domu naroda, amandmanskim djelovanjem u Zastupničkom domu BiH, taj dio je izbačen.

Ministar financija i trezora BiH Srđan Amidžić rekao je na sjednici da bi, prema predloženom proračunu BiH za narednu, 2024. godinu, vlastiti prihodi zajedničkih institucija BiH trebali rasti sa 152 na 182 milijuna KM. Ministar je naveo da je za funkcioniranje zajedničkih institucija od entiteta planirano ukupno milijardu i 150 milijuna KM te je upitao ima li kraja povećanju izdvajanja entiteta za funkcioniranje državnih institucija. 

- Sa 750 na 780 milijuna KM, pa sa 780 na 865,5, da bismo u 2023. godini došli na milijardu i 20 milijuna KM, podaci su koje je iznio Amidžić, prema čiji je riječima struktura proračuna institucija BiH potrošačka.

 Tako je ilustrirao da se u ovogodišnjem proračunu 963 milijuna KM potroši na plaće i primanja, 200 milijuna na materijalne troškove, a svega 90 milijuna na višegodišnja i jednogodišnja kapitalna ulaganja. On je na sjednici Doma naroda Parlamenta BiH potvrdio da je izgledno da će u državnom proračunu za narednu godinu nedostajati 37 milijuna KM na prihodovnoj strani iako, kako je dodao, nije prvi put da se desi deficit na prihodovnoj strani.

Odgovarajući na pitanje izaslanika u Domu naroda BiH Želimira Neškovića kako je došlo do deficita u visini od 37 milijuna KM u proračunu institucija BiH u ovoj godini, ministar Amidžić je rekao da se taj deficit odnosi na 2024. godinu. Govoreći o eventualnom privremenom financiranju za narednu godinu, ministar financija i trezora BiH je poručio da privremeno financiranje nije pitanje za Ministarstvo financija i trezora, već za sve korisnike proračuna koji se ne žele ponašati racionalnije.