Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Odbor stručnjaka za evaluaciju mjera za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL) objavio je izvješće o trenutnom stanju i efikasnosti sustava borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma (AML/CFT) u Bosni i Hercegovini. Izvješće, koji se zasniva na evaluaciji provedenoj između 12. i 28. veljače 2024. godine, analizira razinu usklađenosti BiH sa 40 preporuka Radne grupe za financijske mjere (FATF) i daje preporuke za unapređenje sustava. 

- Procjena ističe umjerenu učinkovitost u devet od jedanaest područja, uključujući razumijevanje rizika, međunarodnu suradnju, korištenje obavještajnih podataka i istrage pranja novca i financiranja terorizma. Međutim, potrebna su velika poboljšanja u tim područjima. Izvješće naglašava potrebu za temeljnim poboljšanjima u primjeni financijskih sankcija UN-a te u identificiranju i ublažavanju rizika od financiranja terorizma u neprofitnom sektoru. Iako su istrage pranja novca dovele do osuđujućih presuda, one su samo djelomično u skladu s profilom rizika zemlje, a napori u vezi s oduzimanjem zahtijevaju značajno poboljšanje. Kazneni progoni i osude za financiranje terorizma nisu u skladu s profilom rizika i postoje ograničenja u razumijevanju rizika. 

Banke pokazuju dobro razumijevanje rizika pranja novca i financiranja terorizma i odgovarajuću dubinsku analizu klijenta (CDD), ali sektori, poput javnih bilježnika i drugih određenih nefinancijskih poduzeća i profesija, zaostaju u primjeni pojačanih kontrola na politički izložene osobe. Bankovni supervizori imaju sveobuhvatno razumijevanje rizika pranja novca, ali u većini drugih sektora koncept identifikacije i procjene rizika još je u povoju. Mjere za sprječavanje zloupotrebe pravnih osoba otežava nedovoljna koordinacija na državnoj razini, stoji u izvješću.

Financiranje terorizma

Stručnjaci su istakli potrebu jačanja sustava oduzimanja imovine stečene kriminalom i eliminaciju zakonske praznine u implementaciji ciljanih financijskih sankcija. Iako su vlasti poduzele određene korake, izvješće upozorava da još uvijek ne postoji efikasan sustav upravljanja zaplijenjenom imovinom na državnoj razini. 

Nadalje, naša zemlja treba poboljšati nadzor nefinancijskih subjekata zasnovan na procjeni rizika i podsticati veću međunarodnu suradnju u istragama financijskog kriminala.

Izvješće navodi kako vlasti u BiH generalno razumiju rizike pranja novca, ali njihovo razumijevanje rizika financiranja terorizma ostaje ograničeno. 

- Iako postoje nacionalne strategije za AML/CFT, nije jasno jesu li svi ključni rizici adekvatno obuhvaćeni, a koordinacija na državnoj razini je nedovoljna. Ipak, na operativnoj razini postoje primjeri dobre suradnje među institucijama, navodi se u izvješću.

Jedan od problema koje MONEYVAL ističe je efikasnost Financijsko-obavještajne jedinice (FIU), koja koristi financijske obavještajne podatke iz izvješća o sumnjivim transakcijama i gotovinskim transakcijama. Stručnjaci smatraju da ona treba proširiti svoje izvore informacija. Također, većina izvještaja o sumnjivim transakcijama odnosi se na poreske prekršaje, dok su prijave vezane za financiranje terorizma rijetke i ne odražavaju nacionalni profil rizika. Pranje novca se istražuje, ali najčešći oblik ostaje samopranje novca. Istrage i procesuiranje su djelomično usklađeni s profilom rizika zemlje, a prevara je najčešće osnovno kazneno djelo povezano s pranjem novca.

Međutim, MONEYVAL upozorava na ozbiljne sustavne nedostatke: nepostojanje mehanizma za prioritetno rješavanje predmeta pranja novca, neopravdana kašnjenja u sudskim postupcima i nedostatke u tumačenju ovog djela od strane tužitelja i istražnih organa.

Naglašava se kako broj istraga i presuda za financiranje terorizma u BiH zabrinjavajuće nizak. 

- Postignuti rezultati (jedna presuda i jedno suđenje koje je završeno oslobađajućom presudom) nisu u skladu s profilom rizika zemlje, navodi se.

Pranje novca i oduzimanje imovine

Isto tako, među sucima, tužiteljima i istražnim organima postoji ograničeno razumijevanje kaznenog djela financiranja terorizma. Ne postoje pouzdane statistike o ukupnom broju identificiranih i istraženih slučajeva, a iako su vlasti predstavile tri tekuća slučaja u vezi s financiranjem stranih terorističkih boraca, rezultati financijskih istraga ostaju nejasni.

Kazne za nedeklarirani novac su minimalne, neproporcionalne i ne odvraćajuće. Također, konfiskacije imovine su samo djelomično usklađene s profilom rizika zemlje.

MONEYVAL naglašava da tijekom većeg dijela analiziranog razdoblja nije postojao koherentan okvir za ciljane financijske sankcije (TFS). Identifikacija subjekata za TFS postoji, ali je efikasnost ovog procesa oslabljena značajnim kašnjenjima.

Također, BiH nije sprovela zamrzavanje imovine povezane s financiranjem terorizma, a neprofitne organizacije nisu adekvatno nadzirane u smislu moguće zloupotrebe. Nedostaju aktivnosti i inicijative usmjerene na prevenciju financiranja terorizma u neprofitnom sektoru, a nadzor zasnovan na procjeni rizika nije uspostavljen.

Izvješće MONEYVAL-a predstavlja ozbiljno upozorenje vlastima u BiH da je neophodno hitno poduzeti mjere kako bi sustav borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma postao efikasniji i usklađen s međunarodnim standardima.