Prema tom zakonu, mediji i nevladine organizacije bi morali da se registruju kao entiteti koji "zastupaju interese stranih sila", ukoliko više od 20 posto njihovih finansija stiže iz inostranstva.

Zakon za koji kritičari tvrde da liči na rusko zakonsko rješenje kojim je tamošnji predsjednik Vladimir Putin ugušio opoziciju i nezavisne medije, usvojen je 14. maja, uprkos višenedjeljnim protestima u zemlji i upozorenjima sa Zapada.

Period uoči i nakon usvajanja zakona je obilježen masovnim demonstracijama desetaka hiljada Gruzijaca, koje su više puta nasilno gušene, suzavcem, vodenim topovima i gumenim mecima.

Zurabišvili je ranije tokom sedmice najavila da će uložiti veto, te da smatra da je zakon "neprihvatljiv" i da predstavlja jasno odstupanje od evropskog puta zemlje.

Vladajuća partija Gruzijski san, koja je i "progurala" zakon kroz parlament, ima dovoljnu većinu da prevlada i odbaci njen veto.

Postoji mogućnost da Evropska unija zbog zakona zamrzne kandidaturu za članstvo ove zemlje, pisao je ove sedmice Financial Times.

Pomoćnik američkog državnog sekretara Džejms O'Brajen (James O'Brien), koji je boravio u Tbilisiju dan pred usvajanje zakona rekao je da će odnosi Washingtona sa tom zemljom biti ugroženi i da će američka pomoć Gruziji biti predmet revizije ako se usvoji prijedlog zakona.

- Ako se zakon usvoji bez usaglašavanja sa normama EU i ako se nastavi ovakva retorika i klevete SAD i drugih partnera, mislim da je odnos ugrožen - rekao je O'Brajen.

Sličan zakon je prošle godine bio predložen u gruzijskom parlamentu, ali je povučen nakon masovnih protesta. Prije nekoliko mjeseci je praktično isto zakonsko rješenje uz neznatne izmjene vraćeno pred poslanike.