Finski predsjednik Alexander Stubb poručio je da Sjedinjene Države ne mogu Finskoj narediti da odustane od obrane u slučaju ruske agresije, istaknuvši da takav scenarij “neće dogoditi”.

Stubb, koji je dugogodišnji poznavatelj Rusije i Vladimira Putina te jedan od europskih čelnika koje američki predsjednik Donald Trump cijeni, odgovarao je na pitanje o ovisnosti europskih saveznika o američkoj vojnoj potpori. Novinar mu je u intervjuu iznio hipotetsku situaciju u kojoj bi budući američki predsjednik Finskoj poručio da ne ratuje protiv Rusije, čak i u slučaju napada na baltičke države, nego da pristane na pregovore.

“Ne. I to se neće dogoditi”
“Ne. I to se neće dogoditi”, odgovorio je Stubb. Dodao je da su odnosi između Helsinkija i Washingtona dvosmjerni te da se suradnja temelji na uzajamnim interesima. “To je također odnos uzajamnosti”, rekao je, naglašavajući da postoji razlog zašto je bilateralna obrambena suradnja između Sjedinjenih Država i Finske dublja nego ikad.

Stubb je podsjetio da će idući tjedan 25.000 vojnika trenirati u sjevernoj Norveškoj i Finskoj, među kojima je 5.000 Amerikanaca. “Postoji razlog zašto je Amerika željela kupiti 11 ledolomaca, koje će koristiti za svoje pomorske snage. Postoji razlog zašto smo sklopili sporazum o obrambenoj suradnji. A razlog je taj što Finska ima jednu od najmoćnijih vojski na granici s Rusijom”, rekao je.

Finska na prvoj liniji prema Rusiji
Finska dijeli oko 1.340 kilometara dugu granicu s Rusijom, najdužu među članicama Europske unije. Nakon što je Rusija pokrenula totalnu invaziju na Ukrajinu 2022. godine, Helsinki je ubrzano prekinuo desetljeća vojne nesvrstanosti i 2023. postao članica NATO-a.

Ulazak Finske u NATO značajno je promijenio sigurnosnu arhitekturu na sjeveru Europe. Savez je time dobio dodatnu kopnenu granicu s Rusijom, a Finska je postala ključna za obranu baltičke regije i Arktika. Prema podacima NATO-a i finskog ministarstva obrane, zemlja raspolaže snažnim pričuvnim sastavom i razvijenim sustavom opće vojne obveze, uz modernizaciju zračnih snaga kroz nabavu američkih borbenih zrakoplova F-35.

U prosincu 2023. Finska i SAD potpisali su Sporazum o obrambenoj suradnji (DCA), kojim se američkim snagama omogućuje pristup i korištenje više finskih vojnih lokacija. Sporazum je dio šireg jačanja američke vojne prisutnosti u nordijskoj regiji, u koordinaciji s Norveškom, Švedskom i Danskom.

Odnos sa SAD-om, ali bez iluzija
Pitanje o mogućem američkom pritisku dolazi u trenutku kada se u Europi sve češće raspravlja o dugoročnoj pouzdanosti američkih sigurnosnih jamstava. Rasprave su se intenzivirale nakon što su Sjedinjene Države u više navrata ograničavale način na koji Ukrajina može koristiti zapadno oružje, uključujući dalekometne projektile, kao i nakon epizoda oko pristupa satelitskoj mreži Starlink.

Stubb je, međutim, jasno dao do znanja da Finska svoju sigurnost ne temelji isključivo na dobroj volji Washingtona. Njegova poruka sugerira da snažna nacionalna obrana, duboka integracija u NATO i uzajamni interesi sa Sjedinjenim Državama čine scenarij u kojem bi Amerika Finskoj “zabranila” obranu od Rusije – nerealnim.

Time je finski predsjednik, jedan od europskih čelnika koji dobro poznaje rusku politiku i način razmišljanja Kremlja, poslao poruku i Moskvi i saveznicima: Helsinki računa na partnerstvo sa SAD-om, ali odluku o vlastitoj obrani donosi sam, piše index.