Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

U i utorak se nastavila svojevrsna diplomatska ofanziva međunarodnih predstavnika kako bi se u Bosni i Hercegovini napokon postigao dogovor oko izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, te ograničenih promjena Ustava BiH da bi se ta tema nakon dvadesetak godina rasprava stavila ad acta i krenulo svakodnevno razgovarati o životnim temama.

Član Predsjedništva BiH i predsjednik DF-a Željko Komšić nakon sastanka s Matthew Palmerom, američkim izaslanikom za izborne reforme, i Angelinom Eichorst, direktoricom pri Europskoj službi za vanjske poslove, kazao je kako im nisu predstavljena nikakva konkretna rješenje za Izborni zakon BiH i izmjene Ustava BiH ali 'se može zaključiti o čemu se radi'.

- Radi se o brisanju etničke odrednice kod izbora članova Predsjedništva, isto tako državni dom naroda je bio predmet rasprave, kako bi se tom domu omogućio pristup i onima koji nisu Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, pojasnio je Komšić. Mišljenja je da to nije loš pristup, ali 'da je vrag u detaljima'.

Etničke odrednice

Kada je riječ o blokadi Federacije, stav DF-a je da je ključan Federalni dom naroda i da se tu stvari moraju deblokirati.Istakao je i da se ne radi o provedbi svih presuda Europskog suda za ljudska prava i da je tu problem.

- Amerikanci i Europljani izbacili su u prvi plan presudu 'Sejdić-Finci', a ta presuda se može implementirati. Ukinite etničke odrednice kod izbora člana Predsjedništva BiH i riješili ste problem. Uradite sa Domom naroda isto i riješili ste i taj segment, ali ostale presude Europskog suda za ljudska prava, pogotovo presuda Zornić, je nešto od čega svi 'bježe kao đavo od križa'. Ta presuda je najteža za implementaciju, ali ćemo morati i o tome da pričamo, kazao je lider DF-a. O tome na čemu će insistirati DF, kazao je kako intervencija u Ustav BiH ruši ovakav sustav organizacije države te da bi on to najviše volio, da se to poklapa i sa politikom i idejom u koju vjeruje, ali da podršku stranaca u tom slučaju neće dobiti.

- Oni insistiraju na Predsjedništvu, Domu naroda, promjenama Izbornog zakona – u smislu da nemamo 'lopovske izbore'. Preda mnom se ne dotiču priče o izbornim jedinicama. Ne može se uvesti načelo nejednake vrijednosti glasa, mi na to ne možemo pristati. To je besmisleno, i ako bi išli tim putem i uveli tu varijantu nejednake vrijednosti glasa što bi vodilo ka etničkom ograničavanju, odnosno teritorijalizaciji etničkog principa i svega onoga što imamo u BiH i tako bi samo protivnicima ove zemlje dali osnovu da nastave dalje sa podjelom, naglasio je Komšić. Kazao je i da čisto sumnja, u ovakvim okolnostima, kako će se izmjene dogovoriti do ožujka naredne godine.

Uz to, rekao je da se na sastanku nisu dotakli ponašanja čelnika SNSD-a Milorada Dodika.

- Ja sam rekao što ja mislim i da je riječ o ugrožavanju suvereniteta BiH potpomognut izvana, prije svega od susjeda, i kroz zahtjeve Dodika i lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, naglašava Komšić.

Odgovorio je i na pitanje novinara hoće li uslijediti sankcije za Dodika te rekao da on nije prava adresa za upućivanje tog pitanja, te da je Dodik već na crnoj listi SAD-a, ali ne zna što dalje sprema.

- Mislim da bi Dodika pogodile više europske sankcije, pogotovo taj krug ljudi oko njega koji mu je i politička i materijalna podrška, u smislu držanja poluga vlasti u RS i taj krug ljudi bi mogao biti time pogođen i možda je to razlog zašto Dodik pravi određene korake unazad, ali čim se dokopa svojih medija, on nastavlja po starom, tvrdi Komšić.

Oko posljednje sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i glasanja HDZ-a BiH za poništenje zakonske zabrane negiranja genocida navodi kako 'oni znaju politiku HDZ-a, njihovu identičnu poziciju sa SNSD-om, ovo je samo javni dokaz'.

- Ovo je dokaz koliko nisko politika u BiH može pasti, da se na takvim stvarima slože. 'Inzkov zakon' nije uperen ni protiv koga, to je civilizacijska norma. Biti protiv toga znači svrstati se na stranu onih protiv koji govori taj zakon. HDZ se tako svrstao na stranu onih koji su počinili genocid. Nažalost ili na sreću, HDZ je s ovim ogolio svoju politiku, te je svima sada jasna, zaključio je Komšić.

Rješenja nema na vidiku

Uz ovo, i u utorak su trajali razgovori s dvije najjače stranke u Federaciji, SDA i HDZ-om BiH kako bi se pokušali približiti stavovi lidera ovih stranaka, Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića.

Njima se naknadno pridružio i predsjednik SBB-a BiH Fahrudin Radončić koji je nakon sastanka kazao kako međunarodni medijatori ulažu velike napore da se dođe do zajedničkog rješenja.

- Ne želim biti pesimista ali i nemam nikakve radosne vijesti da su se stavovi, uvjetno rečeno hrvatskog i bošnjačkog bloka, približili. Imamo previše kompliciranu situaciju u FBiH, ne treba biti veliki entuzijasta da se tako velike, teške teme koje traju desetak godina mogu završiti za nekoliko sastanka. Ono što je važno je da Izetbegović i Čović ulažu maksimalne napore da do kompromisa dođe. Taj kompromis je još daleko. Ja i dalje zagovaram neizravan način izbora članova Predsjedništva BiH, da se to radi u Parlamentarnoj skupštini BiH pa ne bi bilo plivajućih niti distrikta, niti kantona, izbjegli bi smo aluzije na treći entitet. Pregovori još traju i treba navijati da oni uspiju, poručio je Radončić.

Novinare su zanimali detalji razgovora iza zatvorenih vrata, a Radončić je rekao da ne može otkrivati više detalja.

- Pa, problem je, da budem iskren, cijeli paket. Prvo, ono što je dobar rezultat ovih razgovora, mislim da su i Čović i Izetbegović pristali da njihove stranke glasaju za podizanje izbornih standarda i da neće više biti izbornih krađa ukoliko na to pristane i SNSD. Ako SNSD i Dodik ne pristanu na to, onda znači da se deklariraju kao kradljivci na izborima. Mislim da je to već dogovorena stvar. Imate tri seta teških pitanja, to su izbor člana Predsjedništva, domova naroda itd., tehnički standard izbora. Vjerujem da će se rezultat ipak pokazati, ako ne tijekom ove posjete, svakako naredne, mišljenja je Radončić.

Radončić je komentirao i glasanje HDZ-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, čiji su izaslanici podržali zaključak SNSD-a kojim se traži poništavanje 'Inzkovog zakona'.

- Nije uredu da govorim šta sam čuo u četiri oka, ali hrvatski glasovi su dani SNSD-u u najboljoj namjeri da se SNSD sačuva u pregovaračkom procesu, a ne zato što HDZ želi biti partner Dodiku. Znali su kako to ne može proći, digli su ruku da sačuvaju SNSD kao dio dogovora, a ne kao dio problema, rekao je.

Dodao je da je BiH napravljena u Daytonu, dva entiteta, tri konstitutivna naroda i ostali.

- I tu konstitutivnost nisam izmislio ja, Fahrudin Radončić, to je daytonska kategorija. Alija Izetbegović je 2000. dobio to, na osnovu svoje apelacije pred Ustavnim sudom, da se mora poštivati konstitutivnost. Vjerujem da to relaksira odnose. BiH je država tri naroda, mi trebamo učiniti sve da se svi osjećamo komotno. Zaista želim vjerovati kakoće političari koji traže kompromis, žele dobro svim narodima, dobiti prednost nad onim koji jeftinim, populističkim svađama, ratnohuškačkom retorikom dobiju izbore. Ovo je moje uvjerenje i ja se njega ne stidim. Mislim da je to jedina budućnost BiH, kazao je lider SBB-a.