Pred Sudom BiH sutra će biti izrečena prvostupanjska presuda Suda BiH za predsjednika RS-a Milorada Dodika i direktora Službenog glasnika RS-a Miloša Lukića, suđenih zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta. Sutkinja Sena Uzunović je nakon izlaganja završnih riječi 19. veljače izricanje presude zakazala za srijedu, 26. veljače. 

Dodik, kako je i najavio, neće prisustvovati izricanju presude, već mitingu u Banja Luci na kojeg poziva žitelje RS-a tražeći podršku i najavljujući drastične korake ukoliko presuda bude osuđujuća. 

Narodna skupština RS-a, gdje Dodikov SNSD s partnerima ima većinu, već je najavila nove poteze - povlačenje svih dužnosnika iz institucija državne vlasti, a sam Dodik već prije je zaprijetio referendumom o neovisnosti i raspadom BiH, što je jedan od najvećih pritisaka na pravosuđe.

Tužiteljstvo je za, konkretno Dodika, zatražilo kaznu zatvora bližu najvišoj kazni koja je predviđena za ovo kazneno djelo za koje je optužen (kazna zatvora je od šest mjeseci do pet godina), kao i izricanje sigurnosne mjere zabrane obavljanja dužnosti u trajanju od deset godina.

Detektor.ba je analizirao tijek događaja uz opasku kako je Dodikova važnost u domaćoj politici i pritisci koje je pravio na sudce dok su se njegove pristalice okupljale ispred zgrade Suda BiH tijekom svakog ročišta, napravili su ovo suđenje jednim od najpraćenijih u poslijeratnom periodu države te kako bi takva mogla biti i presuda koju će u srijedu izreći sutkinja Uzunović.

Za što je optužen Dodik?

U ljeto 2023. godine Dodik je vodio još jednu od svojih bitki s visokim predstavnikom. NSRS usvojila je zakon prema kojem se odluke visokog predstavnika neće objavljivati u 'Službenom glasniku'. Prije nego što je stupio na snagu, visoki predstavnik Christian Schmidt je poništio taj zakon. Kada je Dodik najavio da će potpisati ukaz o proglašenju zakona iako je on poništen, Schmidt je izmijenio Kazneni zakon BiH tako da je nepoštivanje odluka visokog predstavnika učinio kaznenim djelom.

Prkoseći ovim odlukama, Dodik je ipak potpisao ukaz o proglašenju dva poništena zakona. Dva rukovoditelja 'Službenog glasnika' podnijela su ostavku u samo nekoliko mjeseci te je na kraju Miloš Lukić, kao vršitelj dužnosti direktora, usvojene zakone objavio u 'Službenom glasniku'.

Tužiteljstvo je nekoliko mjeseci poslije, u rujnu 2023. godine, protiv njih dvojice podiglo optužnicu zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, ali je Sud BiH ovu optužnicu vratio na doradu.

Dodik i Lukić su optuženi da su od 1. do 9. srpnja 2023. u Banja Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprječava stupanje na snagu dva zakona, nastavili s pravnim radnjama ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

Prema prvoj točki optužnice, Dodik je, koristeći službene ovlasti, donio ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS, koji je svojeručno potpisao, a što je NSRS usvojila 21. lipnja, na taj način ne primjenjujući i ne provodeći odluku visokog predstavnika kojom se obustavlja zakonodavni postupak donošenja navedenog zakona, kao i ukaz.

Tužitelji su u optužnici tvrdili kako je Dodik bio svjestan da su odluke visokog predstavnika obvezujuće u skladu s njegovim ovlastima. Dodik je od početka osporavao Schmidtov mandat tvrdeći kako nisu ispoštovane procedure za imenovanje u Vijeću sigurnosti UN-a.

U drugoj točki se navodi da je Lukić, kao vršitelj dužnosti direktora 'Službenog glasnika Republike Srpske', 9. srpnja potpisao obrazac kojim je omogućio objavljivanje odluka i zakona koje mu je proslijedio Dodik.

“Dodik i Lukić, kao službene osobe u institucijama RS-a, nisu primijenili i proveli odluke visokog predstavnika za BiH”, stoji u optužnici, u kojoj se dodaje da su počinili kazneno djelo “neizvršavanje odluka visokog predstavnika”. Tužitelji Tužiteljstva BiH optužnicom su predložili da se Dodiku i Lukiću izrekne mjera sigurnosti zabrane obavljanja dužnosti.

Kakvu kaznu može dobiti?

Kazneni zakon BiH za nepoštivanje odluka visokog predstavnika predviđa zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina. Tužiteljstvo BiH u završnoj riječi je zatražilo da optuženima budu izrečene strožije kazne, bliže zakonskom maksimumu, kao i mjere prestanka obavljanja dužnosti, te zabrana vršenja službene dužnosti u razdoblju od deset godina.

Obrane su u završnim riječima, koje su iznesene 19. veljače, zatražile oslobađajuću presudu, između ostalog navodeći da Christian Schmidt nema zakonodavne ovlasti.

U prosincu su Obrane uložile set dokaza kojima nastoje osporiti legalnost imenovanja Christiana Schmidta na poziciju visokog predstavnika. Ranije je Tužiteljstvo dokazivalo da Dodik nije poštovao njegove odluke, piše Detektor. U slučaju osuđujuće kazne zatvora do godinu dana, Dodik bi imao mogućnost otkupiti takvu kaznu i ne ode u zatvor. Dodik može biti osuđen i na uvjetnu kaznu, koja bi značila da je proglašen odgovornim ali ne bi služio zatvorsku kaznu. U tom slučaju bi bio određen period u kojem ne smije ponoviti kazneno djelo, odnosno, suprotstavljati se odlukama visokog predstavnika, jer bi tako mogao preinačiti svoju kaznu u zatvorsku.

Zabrana političkog djelovanja može se izreći u slučaju osuđujuće presude.

Ovo će biti prva presuda za novo kazneno djelo “nepoštivanje odluka visokog predstavnika”, navodi Detektor.

Danas će biti izrečena prvostepena presuda, koja nije pravomoćna, i Dodik ne bi snosio posljedice sve dok se ne izrekne drugostupanjska, odnosno pravomoćna presuda. Iz ranije prakse Suda BiH vjerojatno će proteći nekoliko mjeseci do drugostupanjske presude.

Zašto je ovo suđenje važno?

Osim što izaziva veliko zanimanje javnosti, suđenje Miloradu Dodiku moglo bi prethoditi novoj krizi u BiH, ali je u isto vrijeme i test za domaće pravosuđe. Dodik je godinama osporavao nadležnosti državnog pravosuđa i svojim nastupima pokušao stvoriti dojam kako je iznad zakona i vladavine prava. U ovom slučaju čak je sam protiv sebe podnio kaznenu prijavu kako bi pokazao slabosti državnog pravosuđa.

Samo podizanje optužnice protiv Dodika povratilo je dio izgubljenog povjerenja građana u državno pravosuđe i uopće domaće tužitelje i sudce, piše Detektor. U demokratskim društvima suđenja i presude najvišim dužnosnicima pokazuju da nitko nije iznad zakona. Ali Dodik je već nekoliko puta ponovio kako neće poštovati presudu ako bude osuđujuća i da neće ići u zatvor. Danima prije presude on najavljuje donošenje radikalnih odluka koje podsjećaju na pokretanje secesije RS od BiH ukoliko bude osuđen. Rekao je da presuda može zadati “smrtni udarac BiH”. NSRS najavila je niz odluka a boračka udruženja su na društvenim mrežama iskazivala svoju lojalnost i podršku predsjedniku entiteta. Tako će presuda testirati ne samo snagu državnog pravosuđa nego uopće vladavinu zakona u BiH. Odgovornost na sutkinji Uzunović i budućim sudcima koji budu donosili konačne odluke je ogromna, za premalo podrške koju dobivaju od pravosudne zajednice i društva, zamjećuje Detektor.

Što će se dalje događati

Sud će 26. veljače prvo donijeti nepravomoćnu prvostupanjsku presudu koja neće imati posljedice po Dodika sve dok se ne donese pravomoćna presuda.

Sud ima pravo donijeti privremenu mjeru poput određenih zabrana za Dodika dok se ne donese drugostupanjska presuda, ali ranije takve odluke u slučajevima visokopozicioniranih optuženih bile su rijetke, kako bi se smanjile moguće posljedice zbog kojih optuženi mogu tražiti odštetu od države u slučaju kasnije oslobađajuće presude.

Nakon presude, tužitelji i odvjetnici optuženih, od trenutka kada prime otpravak presude, imaju dva tjedna za izjavljivanje žalbe, koje Sud potom razmatra. Ne postoji najava datuma niti javno izricanje drugostupanjske presude. Ona se donosi i priopćuje strankama u postupku, a potom i javnosti. Prema dosadašnjoj praksi Suda BiH, obično prođe nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci između prvostupanjske i drugostupanjske presude.

Drugostupanjska presuda je obično i konačna, odnosno pravomoćna, izuzev u slučaju da prvostupanjska presuda bude oslobađajuća, a drugostepena osuđujuća. Tada tužitelji nemaju pravo žalbe, ali ima Dodikova obrana, što će značiti treće stupanjski postupak. Kako piše Detektor, Dodik će u slučaju osuđujuće presude imati pravo žalbe Ustavnom sudu, ali ova žalba ne odlaže izvršenje konačne pravomoćne presude.