Treba mijenjati zakon kako bi spašavanje ljudi u Federaciji BiH bilo učinkovitije, zaključak je federalnog premijera Nermina Nikšića uz informaciju o poduzetim aktivnostima na zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od poplava i klizišta u razdoblju od 4. do 15.10.2024., donosi portal Bljesak.info uz opasku da je time federalni premijer, uz izvješće koje je napokon sačinjeno, praktično priznao da postojeći sustav ne valja i da ga je potrebno žurno mijenjati. 

Prema istome izvoru, premijer Nikšić u svom zaključku uz izvješće koje će biti proslijeđeno Parlamentu FBiH navodi i da se zadužuje Federalnu upravu Civilne zaštite žurno pripremiti izmjene i dopune Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća. Sudeći po onome što je Nikšić uputio Parlamentu FBiH, sustav zaštite i spašavanja ne funkcionira kako bi trebao te se u zaključku cijeni potrebnim mijenjati zakon u cilju 'preciznijeg i jasnijeg reguliranja pitanja kojima će Federacija BiH u vrijeme proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće moći efikasnije odgovoriti na prirodnu ili drugu nesreću'. Konstatira se da su poplave i klizišta u Federaciji BiH prošlog listopada 'ponovno pokazale da se pripreme lokalnih zajednica, ali i županijskih i federalnih razina vlasti (…) mora što hitnije unaprijediti i osigurati da se pravodobno provede sve preventivne mjere za sprječavanje opasnosti i nesreća, a da se u slučaju nastanka tih nesreća, odmah angažira sve ljudske i materijalne resurse, sukladno planovima zaštite i spašavanja, i da ih se stavi u funkciju zaštite i spašavanja ljudi materijalnih dobara i otklanjanja nastalih posljedica''.

Stroge procedure 

Nikšić, prenosi Bljesak.info., dokumentom priznaje manjkavosti i traži da se mijenjaju i stvari u zakonu o javnim nabavama kako bi se za slučaj proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće preciznije uredilo pojedina pitanja i olakšalo funkcioniranje sustava zaštite i spašavanja s obzirom na vrlo stroge zakonske procedure hitnih nabava u vrijeme provođenja spasilačkih aktivnosti i posebno angažiranja materijalnih resursa s ciljem provođenja tih mjera zaštite i spašavanja i otklanjanja nastalih posljedica. Kad je u pitanju samo izvješće, ono, osim kronologije aktiviranja akcija spašavanja stradalih u poplavama, sadrži i precizne  brojke o oštećenjima i procijenjene štete. 

Broj pogođenih kućanstava 

Prema izvješću, u Jablanici su poplavama izravno pogođena 163 kućanstva, dok su najteže pogođene mjesne zajednice Zlate i Donja Jablanica, u kojima, prema dostupnim podatcima, živi 651 stanovnika. Prema trenutačnim procjenama, oko 300 stanovnika je evakuirano iz svojih domova. U Konjicu je ukupno pogođeno 200 kućanstava, a najveće su štete zabilježene u zajednicama Buturović Polje, Džanići, Pašovići, Jasenik, i Neretvica, u kojima, prema procjenama, živi oko 800 stanovnika, dok ukupan broj stanovnika pogođenih poplavama na prostoru Konjica iznosi oko 2.000. U Kiseljaku je poplavama pogođeno 500 kućanstava, a najveće štete su zabilježene u zajednicama Višnjića Polje, Ljetovik, Mjehovica, Centar, Podastinje, Gomionica, Radanovići, Podkraj i Lepenica, gdje živi oko 5.000 stanovnika, od čega su njih više od 1.000 starije osobe. U Fojnici je pogođeno je oko 170 kućanstava, a najteže su pogođene zajednice Bakovići, Gojevići, Dusina, Zimije i Šćitovo, u kojima živi više od 2.000 stanovnika. U Kreševu je pogođeno 100 kućanstava, a najveće štete su zabilježene u zajednicama Kreševo i Deževice, gdje živi preko 1.200 stanovnika. U Drvaru su poplave pogodile 15 kućanstava, a nije evidentirana humanitarna potreba pogođenog stanovništva. Pozivajući se na podatke lokalnih organizacija Crvenog križa iz zajednica Jablanica, Konjic, Fojnica, Kiseljak i Kreševo i Drvar, izvješće navodi da se procjenjuje da je ukupno 1148 kućanstava pogođeno ovom prirodnom nesrećom. 

Kad su u pitanju iznosi šteta, Srednjobosanska županija je na propisanim obrascima iskazala ukupan iznos preliminarne procjene štete u visini od 55.200.000,00 KM. Od toga 20.000.000,00 KM u Fojnici, 12.000.000,00 KM u Kiseljaku a 23.000.000,00 KM u Kreševo. Ukupan iznos procjene štete na području Hercegovačko-neretvanske županije je 123.281.000,00 KM, od čega 5.161.000,00 KM u Mostaru, u Jablanici 46.920.000,00 KM, a 71.200.000,00 KM u Konjicu. Na području Zeničko-dobojske županije, ukupan iznos štete je l.100.000,00 KM, dok je iznos štete u HBŽ-u 10 400.000,00 KM, što se odnosi na Drvar. Osim navedenog, a prema podatcima Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, procijenjena je šteta na željezničkom prometu na dionici pruge Ostrožac-Jablanica-Grabovica u iznosu 3.750.000,00 KM, kao i šteta na magistralnim cestama M17, M16.2 i M17.5 u iznosu 21.500.000,00 KM.