Međunarodni znanstveno-stručni simpozij 'Strateške odrednice održivosti u sektoru voda' na temu 'Na raskrižju voda – Izazovi klimatskih promjena i čiste vode' održan je u Čapljini.

Predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač otvorila je stručni simpozij ističući pri tom kako je tema simpozija točno ono što nam u ovomu trenutku treba. 

Na fotografijama s navedenog događaja vide se kako premijerka Marija Buhač sjedi u prvom redu zajedno s optuženikom za korupciju Smiljanom Vidićem, kadrom njihove zajedničke stranke HDZ BiH. 

Naime, Županijsko tužiteljstvo HNŽ je nakon provedene istrage podiglo optužnicu protiv Smiljana Vidića (1963.), iz Čapljine i Darke Šimovića (1972.), iz Čapljine, zbog osnovane sumnje da su kao supočinitelji, Smiljan Vidić počinio produljeno kazneno djelo "zlouporaba položaja ili ovlasti" iz čl. 383. st. 3. u vezi sa st.1. KZ F BiH, a Darko Šimović počinio kazneno djelo "zlouporaba položaja ili ovlasti" iz čl. 383. st. 3. u vezi sa st.1 KZ F BiH, a koju je Županijski sud u Mostaru u cijelosti potvrdio, priopćeno je u siječnju ove godine iz Tužiteljstva HNŽ-a.

Bez obzira na presumpciju nevinosti opravdano je zapitati se je li moralno da se premijerka HNŽ-a javno sastaje s optuženicima za koruptivne radnje. 

U istom redu s njima sjedi i kandidatkinja HDZ-a BiH za gradonačelnicu Čapljine Iva Raguž, koja je obiteljski povezana s Vidićem.

Optužnica 

-Optužnicom se Smiljan Vidić, kao načelnik općine Čapljina i Darko Šimović, kao državni službenik - pomoćnik rukovoditelja organa državne službe u Službi geodetskih i imovinsko-pravnih poslova općine Čapljina, sumnjiče da su u vremenskom razdoblju od ožujka 2011. godine do siječnja 2015. godine na području općine Čapljina, u svojstvu službenih osoba u F BiH, zajednički i dogovorno, iskoristili svoj službeni položaj i ovlasti, prekoračivši granice svoje službene ovlasti i ne obavivši svoje službene dužnosti koje im njihova funkcija daje u pogledu upravljanja općinskim i državnim građevinskim zemljištem na području općine Čapljina i to ne u cilju u kojem su im takva ovlaštenja data, nego s ciljem da drugom pribave protupravnu imovinsku korist, odnosno pričine imovinsku štetu općini Čapljina, posljedicom kojih propusta Smiljana Vidića i Darke Šimovića, neregistrirana pravna osoba „Neretva energija“ d.o.o. Čapljina je dobila na korištenje zemljište površine 143.159 m² u općini Čapljina, a potom dana 29.01.2015. godine, postala i vlasnikom dodijeljenog zemljišta, prema Rješenju Općinskog suda u Čapljini, na koji način su osumnjičeni pravnoj osobi „Neretva energija“ d.o.o. Čapljina pribavili protupravnu imovinsku korist u vidu stjecanja prava vlasništva nad zemljištem, iako nisu imali pravo na to, za koje je vještačenjem utvrđeno da je u 2015. godini vrijedilo 1.002.113,00 KM, a pravna osoba „Neretva energija“ je isto dodjelom platila 143.159,00 KM, na koji način je pravnoj osobi „Neretva energija“ d.o.o. Čapljina pribavljena protupravna imovinska korist u iznosu od 858.954,00 KM, a općini Čapljina pričinjena šteta u vidu gubitka prava vlasništva nad navedenim zemljištem u visini 1.002.113,00 KM, procijenjene vrijednosti u 2015. godini, navedeno je tada iz Županijskog tužiteljstva.

-Također, Tužiteljstvo je u optužnici, sukladno Zakonu, predložilo Sudu da se osumnjičenima izrekne sigurnosna mjera zabrane obavljanja zvanja, djelatnosti i dužnosti jer postoji opasnost da bi takvo obavljanje moglo poticajno djelovati da počine novo kazneno djelo vezano uz obavljanje zvanja, djelatnosti ili dužnosti, istaknuto je iz Tužiteljstva.

-Tužiteljstvo će navode optužnice dokazivati ispitivanjem određenog broja svjedoka i vještaka, te prilaganjem većeg broja materijalnih dokaza, stoji u tom priopćenju.

Evo što je bilo na događaju

'Svjesni kako klimatske promjene utječu na dostupnost i kakvoću vodnih resursa, moramo uporno promišljati načine kako ublažiti te negativne učinke odnosno kako iznaći rješenja za boljim i kvalitetnijim upravljanjem vodnim bogatstvima. Na tomu tragu, dok je još uvijek živa netočna percepcija o Hercegovini kao suhoj zemlji kamena, očito je kako nismo ni svjesni kolikim bogatstvom raspolažemo. Međutim, osnovno je pitanje kako tim bogatstvom upravljamo. To, prije svega, u svjetlu zaštite pitke vode i za naraštaje koji dolaze', poručila je Buhač, naglasivši kako očekuje konkretne zaključke koji će pomoći povlačiti bolje i konkretnije poteze na tragu zaštite hercegovačkih voda, izvijestila je županijska Vlada. 

Smatra kako ova tema zahtjeva sinergiju mjesnih, županijskih, entitetskih, tako i državnih vlasti, ali i općeljudske globalne napore. Cilj Simpozija jest promicanje provedbe Agende 2030, s naglaskom na Ciljeve održivoga razvitka povezane s vodom. 

Okupljene je pozdravio i resorni ministar Mario Jurica, istaknuvši kako je ulaganje u vodnu infrastrukturu jedna od prioritetnih aktivnosti njegova ministarstva, za što je ove proračunske godine izdvojeno 8,9 milijuna maraka, raspoređenih za projekte po svim gradovima i općinama HNŽ-a. 

'Posljednjih desetljeća, svjedoci smo prostorne i količinske ograničenosti vode kao važnoga resursa, a poražavajuća su predviđanja kako će u sljedeća dva desetljeća polovica svjetskoga prostora biti suočena s nedostatkom vode. Vodni su resursi ključnim čimbenikom za održivi razvitak i postizanje ciljeva Agende 2030. Naše ministarstvo opredijeljeno je očuvanju i zaštiti prirodnih resursa i podržava sve inicijative koje će pridonijeti proglašenju Bune, Bunice i Bregave zaštićenim područjima. Aktivno smo uključeni u rješavanje problematike koju uzrokuje projekt Gornji horizonti koji prijeti velikom ekološkom štetom koja uključuje narušavanje izvora sa sliva Neretve te povećanje saliniteta', kazao je ministar, ocijenivši Hrvatsku kao primjer valjanoga i sustavnoga rada na unaprjeđenju vodnih resursa. 

Naveo je kako su početkom rujna ove godine otpočeli s provedbom prekograničnoga projekta s RH, s ciljem uspostave sustav prikupljanja i praćenja podataka o utjecaju saliniteta na donji tok Neretve i njenih pritoka, na kakvoću vode, poljoprivrednih kultura i biološku raznolikost delte Neretve. 

'Projektnim aktivnostima obuhvaćeno je i uspostavljanje specijaliziranoga sustava za praćenje pokazatelja površinskih i podzemnih voda, agro-klimatskih varijabli i biološke raznolikosti, što će poslužiti kao podloga za procjenu i iznalaženje odgovarajućih rješenja glavnih izazova koje taj projekt identificira', pojasnio je Jurica.

Inače, znanstveno stručni simpozij organiziralo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, u suradnji s Gradskim poglavarstvom Čapljine, Fakultetom prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru te Parkom prirode Hutovo blato.