Kako javlja ruski državni medij RIA Novosti, Mihail Gorbačov posljednji predsjednik SSSR-a umro je u 92. godini.

Prema saopćenju koje je objavila Centralna klinička bolnica, Gorbačov je preminuo nakon duge bolesti.

Gorbačov je posljednji vođa SSSR-a i Komunističke partije Sovjetskog saveza.

Rođen je drugog marta 1931. godine, a predsjednik Sovjetskog saveza je bio od 15. marta 1990. godine do 25. decembra 1991. godine.

Gorbačov će ostati upamćen kao predsjednik SSSR-a koji je okončao Hladni rat bez krvoprolića, ali nije uspio spriječiti raspad Sovjetskog saveza.

Gorbačov je bio osmi i posljednji čelnik Sovjetskog Saveza i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1990. 

Od 1985. do 1991. bio je i šef Komunističke partije SSSR-a, a predsjednik države od 1988. do 1991. godine.

Ideološki gledano, Gorbačov je u početku svoje političke karijere bio naklonjen marksizmu i lenjniizmu, ali se do ranih 90-ih okrenuo ideji socijaldemokracije.

Gorbačov je s SAD-om dogovorio sporazume o smanjenju vojnih arsenala, te je sklapao partnerstva sa zapadnim državama koja su rezultirala padom Željezne zavjese koja je podijelila Europu nakon Drugog svjetskog rata i dovela do ujedinjenja Njemačke.

Kad su prodemokratski prosvjedi zahvatili zemlje sovjetskog bloka komunističke istočne Europe 1989., suzdržao se od uporabe sile - za razliku od prethodnih čelnika Kremlja, koji su poslali tenkove da slome ustanke u Mađarskoj 1956. i Čehoslovačkoj 1968.

No, prosvjedi su potaknuli težnje za autonomijom u 15 republika Sovjetskog Saveza, koji se raspao u sljedeće dvije godine na kaotičan način. Gorbačov se uzalud borio da spriječi taj kolaps.

Kad je 1985. godine postao glavni tajnik sovjetske Komunističke partije, u dobi od 54 godine, krenuo je revitalizirati sustav uvođenjem ograničenih političkih i ekonomskih sloboda, ali su njegove reforme izmakle kontroli.

Njegova politika glasnosti - slobode govora - omogućila je do tada nezamislivu kritiku stranke i države, ali je također ohrabrila nacionaliste koji su počeli vršiti pritisak za neovisnost u baltičkim republikama Latviji, Litvi, Estoniji i drugdje.

Mnogi Rusi nikada nisu oprostili Gorbačovu turbulencije koje su njegove reforme izazvale, smatrajući kasniji pad životnog standarda previsokom cijenom za demokraciju. Nakon što je 30. lipnja posjetio Gorbačova u bolnici, liberalni ekonomist Ruslan Grinberg rekao je novinskom izdanju oružanih snaga Zvezda: "Svima nam je dao slobodu - ali ne znamo što bismo s njom."

Kritizirao je režime Borisa Jelcina i Vladimira Putina.

Nakon što su započeli sukobi na istoku Ukrajine 2014. godine upozorio je da je svijet na ivici novog Hladnog rata i da se SAD prema Rusiji odnosi trijumfalistički.

U srpnju je poznati kritičar Kremlja i novinar Aleksej Venidiktov u izjavi za ruski Forbes rekao da je u kontaktu sa Gorbačovim i da on vjeruje da je njegovo životno djelo poništeno od strane Vladimira Putina.