Prevntivno testiranje na hepatitis je poželjno, bez obzira da li imamo simptome bolesti. Osnovni put širenja hepatitisa C je kada krv inficirane osobe uđe u tijelo druge (ubod na kontaminiranu iglu, transfuzija krvi, transplantacija organa, pozitivne majke na novorođeno dijete), a bolest je česta među intravenskim ovisnicima koji koriste tuđi pribor za ubrizgavanje droge. U povećanom riziku su i osobe na kemodijalizi, te zdravstveni djelatnici koji su često u kontaktu s krvlju. Znatno rjeđi je prijenos spolnim putem. Hepatitis C se ne prenosi majčinim mlijekom, uobičajenim socijalnim kontaktom, druženjem, grljenjem, rukovanjem, poljupcem, hranom, vodom... 

Ciroza, fibroza, rak…

Najčešći načini prijenosa su među intravenskim ovisnicima i nesigurnim postupcima u zdravstvenim ustanovama. U razvijenim zemljama u porastu je prijenos među muškarcima koji imaju spolne odnose s drugim muškarcima, a pritom su zaraženi HIV-om.

Inkubacija hepatitisa C iznosi od dva tjedna do šest mjeseci, međutim, čak 80 posto zaraženih nema simptome. Ukoliko se pojave oni uključuju umor, oslabljeni apetit, svrbež, mučninu, povraćanje, bol ispod desnog rebrenog luka, tamni urin i svijetlu stolicu. 

- Zdravstveni savjet Općine Ilidža zajedno s partnerima trenutno provodi aktivnost besplatnog i anonimnog testiranja rizičnih grupa na kronični hepatitis B i C. Riječ je o aktivnosti kojom pokušavamo uraditi ranu detekciju, govori predstavnica pacijenata Zdravstvenog savjeta Ilidža, Merima Tanović.

Bitno je da se bolest na vrijeme otkrije. S obzirom da sporo napreduje, liječenje je lakše.

- To su bolesti koje rapidno ne progreduju, već sporo – od fibroze do ciroze i nažalost na kraju do karcinoma. Ako se bolest na vrijeme otrkije, onda se adekvatno liječi i spriječavaju se teške komplikacije, objašnjava infektolog Rifet Gojak.

Iz UKC-a Republike Srpske napominju da je virusni hepatitis globalni zdravstveni problem, te da se ova vrsta virusa sporadično susreće u našoj sredini, unazad tri godine. Najrizičnije kategorije su osobe koje su prije 1995. primale tranfuzije krvi i krvnih derivata, one koje su nekada koristile narkotike ili ih koriste i sad, kao i majke koje su oboljele od hepatitisa B i C. Studenti medicinskih fakulteta svojim volonterskim radom podržalisu akciju i testirali građane.

- Jako je važno da se građani testiraju na hepatitis B i C, zato što često nemamo simptomatologije na ove viruse. Građani koji su u ratu bili ranjavani – postoji mogućnost da su pozitivni, posebno na hepatitis C i zato je važno da se testiramo, kako bismo prevenirali pojavu simptoma, navodi studentica Medicine Amina Mutilović.

290 tisuća oboljelih

Svjetska zdravstvena organizacija procijenila je da je 2019. oko 290 tisuća ljudi umrlo od hepatitisa C. Posebno je važno da se preventivno testiraju osobe koje su koristile tuđi pribor za injiciranje droge ili lijekova, osobe koje su se ubole na korištenu iglu, te osobe čiji su sadašnji ili bivši partneri intravenski ovisnici o drogama.

Liječenjem se pokušava odstraniti virus iz krvi i smanjiti rizik od razvoja ciroze i raka jetre. Najnovija skupina lijekova liječi kronični hepatitis u više od 95 posto slučajeva. Rizik infekcije može se smanjiti izbjegavanjem injiciranja droga, ubrizgavanjem priborom kojeg je koristila druga osoba, izbjegavanjem spolnog odnosa bez prezervativa s osobom zaraženom HCV-om, izbjegavanjem dijeljenja oštrih predmeta na kojima može biti krvi, te izbjegavanjem tetoviranja, piercinga i akupunkture s kontaminiranom opremom. H. Ž.