Vrijeme je pandemije koronavirusa u kojemu nažalost trpe sve životne sfere. Ekonomija je svakako najviše na udaru, a podaci o broju osoba koje su od ožujka evidentirane na biroima rada sve je veći.

Prognoze za buduće mjesece također nisu optimistične, pa je za očekivati i dodatni rast i mnogo životnih problema. Već početkom pandemije, vlasti na svim razinama poduzimale su određene korake, usvajani su akti i takozvani korona-zakoni, međutim oni u praksi nisu bili od velike pomoći za gospodarstvenike.

Posljednjih je dana, saznajemo, broj nezaposlenih u općinama i gradovima Hercegovačko-neretvanske županije povećan, pa smo se s razlogom upitali što je s njihovim zdravstvenim knjižicama ili što bi bilo s tim osobama za recimo slučajeve zaraze u budućim danima.

Dobro organiziran sustav

Sustav je prema riječima zdravstvenih djelatnika kojima smo se obratili, dobro organiziran, a jedini problemi mogu se pojaviti u slučajevima neodgovornih postupaka osiguranika.

Primjera radi, ukoliko osoba koja je ostala bez zaposlenja u pandemiji, pa time i bez zdravstvenog osiguranja, dužna je blagovremeno evidentirati se kod Zavoda za zapošljavanje, a nakon toga u slučaju da se zadrži u evidenciji Zavoda i redovito se javljati.

U protivnomu, biroi su nemilosrdni i takve biršu iz evidencije, u kojem slučaju bi se i pojavili problemi s daljnim zdravstvenim osiguranjem. Ukoliko dotični u kućanstvu nema zaposlenu osobu (muža ili suprugu), u tom bi slučaju gotovo sigurno ostao bez osiguranja do prvog budućeg zaposlenja.

- Zakon je jasan i on kaže da Zavod zdravstvenog osiguranja skbri o osiguranim osobama. Osobe koje nemaju osiguranje ne nalaze se u našem sustavu i mi ih jednostavno ne vidimo ili ne prepoznajemo. Postoji baza podataka koju dobijamo od Porezne uprave. Kada netko recimo dobije otkaz, mi to ne možemo vidjeti sve dok to upravo Porezna uprava ne evidentira. Kada ostanu bez zaposlenja osiguranici su dužni javiti se na biro rada, te u ovisnosti od dosadašnjeg staža polažu pravo i na određene naknade za buduće vrijeme u trajanju od maksimalno 12 mjeseci, kaže nam Alenka Ban – glasnogovornica Zavoda.

Nakon što vrijeme u kojemu dobijaju naknadu s biroa prođe, a oni ne ostvarenje zaposlenje, o njihovom zdravstvenom osiguranju skrbio bi biro, ali uz obvezno redovito javljanje.

- Rok za prijavu na biro je mjesec nakon raskida ugovora o radu. Kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti, osobe evidentirane u biroima imaju potpuno jednaka prava kao i svi drugi osiguranici. Do problema, ponavljam, jedino može doći kada su neodgovorni i ne evidentiraju se redovito, dodaje Ban.

Podsjeća i kako sve bolničke ustanove u vremenu pandemije primaju zaražene osobe bez obzira da li imaju zdravstveno osiguranje ili ne. Također, svaki građanin sukladno zakonu polaže i pravo na hitnu medicinsku pomoć bez obzira da li je zdravstveno osiguran.

- Svatko, dakle, u sličaju da mu je potrebna hitna intervencija može pozvati ekipu hitne pomoći ili se javiti u prostorije iste i zatražiti pomoć na koju zakonski polaže pravo, kazala je Ban.

Novi šalter

S ciljem povećanja dostupnosti usluga osiguranicima, u ponedjeljak je s radnom počeo izdvojeni šalter Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a, koji pripada Područnom uredu Mostar.

Šalter je smješten je na Bulevaru narodne revolucije (broj 43) i za stranke je dostupan svakog radnog dana od 8 do 15 sati. Šalter Zavoda smješten u Domu zdravlja Mostar početkom pandemije prestao je radom, a kasnije se nisu stekli uvjeti da ponovno počne s radom na istoj adresi.

Osiguranici koji su predali zahtjeve za izdavanje takozvanih “e-iskaznica“ ili legitimacija na šalteru u Domu zdravlja, a kasnije ih nisu preuzeli iste mogu preuzeti na novom šalteru. Iz ZZO-a su zamoliliosiguranike da se prilikom posjeta šalteru i područnim uredima, zbog epidemiološke situacije pridržaju propisanih mjera sigurnosti.

J.S.