Obim zračnog prometa u zračnom prostoru BiH je već u travnju ove godine viši od onog zabilježenog u istom mjesecu 2019.godine a, prema trenutnim pokazateljima, očekuje se da će se takav trend zadržati i u ostatku godine, što su vrlo dobre vijesti, kaže direktor Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) Davorin Primorac. On, pak, napominje da je oporavak zračnog prometa od pandemije Covid-19 u Europi bio nepredvidiv te je tekao prilično sporo. Glavni razlog su, kako je pojasnio, složene mjere i preduvjeti za ulazak u pojedine zemlje. Ipak, od lipnja 2021., zamjetan je značajniji oporavak u obimu zračnog prometa, osobito na jugoistočnom toku zračnog prometa, kojem pripada BiH. Rat u Ukrajini nije značajnije utjecao na to.

“Oporavak zračnog prometa je, dakle, počeo u prošloj, a nastavio se u ovoj godini. U prva dva mjeseca tekuće godine i nadalje je bio vidan utjecaj pandemije, dok je značajniji oporavak zamjetan od ožujka, prvenstveno kao posljedica liberalizacije protuepidemijskih mjera, koja je utjecala i na dostupnost ranih sezonskih turističkih putovanja“, kaže Primorac.

Rat u Ukrajini, koji je počeo u veljači ove godine, doveo je do potpune suspenzije preleta preko te zemlje te polijetanja iz i slijetanja u Ukrajinu. Nadalje, velika većina europskih zemalja je suspendirala ruske zračne kompanije. Međutim, obim zračnog prometa u i iz Ukrajine preko zračnog prostora BiH nije bio velik pa ni promjene ruta, kao posljedica obilaženja zračnog prostora Ukrajine, nisu značajnije utjecale na intenzitet prometa u zračnom prostoru BiH. Kako pojašnjava Primorac, uglavnom riječ o tokovima koji su sjeverno od zračnog prostora BiH.

Prognoze zračnog prometa u narednim godinama su prilično povoljne prema Eurocontrol scenarijima za cijelu Europu. “Kada je o zračnom prostoru iznad BiH riječ, u narednoj godini se već, prema baznom scenariju Eurocontrola, očekuje 0,5% viši obim prometa no u 2019., dok prema najpovoljnijem od tri razrađena scenarija moguće povećanje dostiže čak 10%. Mi priželjkujemo upravo takav razvoj situacije“, zaključuje Primorac.