BiH još nije donijela novi zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, niti uspostavila registar stvarnog vlasništva u skladu s međunarodnim i standardima Vijeća Evrope, odnosno FATF-a (Financial Action Task Force), čime riskira da bude uvrštena na tzv. 'crnu listu' Moneyvala. Istaknuto je to na okruglom stolu pod nazivom 'Stvarno vlasništvo u BiH – zakonski okvir i implementacija', koji je u Sarajevu organizirao Transparency Interantional u BiH. Predsjednik Upravnog odbora TIBiH Srđan Blagovčanin istaknuo je kako je pitanje utvrđivanja stvarnog vlasništva, prije svega, nad poslovnim subjektima – kompanijama i poduzećima izbilo u sami vrh antikorupcijske agende u BiH. 'Ključni problem je to što u BiH još nije uspostavljen registar stvarnog vlasništva, odnosno registar onih osoba/subjekata koji stoje i ostvaruju krajnju korist od kompanija', kazao je Blagovčanin u izjavi za medije. Dodao je kako to ostavlja širok prostor za ljude koji su involvirani u koruptivne/ilegalne aktivnosti, budući da ta oblast nije uređena u skladu s međunarodnim standardima, te posebno s legislativom EU, a što je BiH prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) obavezna učiniti, uključujući i obaveze sadržane u Direktivama kojima se regulira sprečavanje pranja novca. U tom kontekstu, Blagovčanin je podsjetio kako je BiH prepoznata kao zemlja koja spada u red najkorupiranijih zemalja Evrope, podcrtavajući kako je to dodatno obavezuje na stvaranje transparentnog okruženja u kojem bi oni koji su uključeni u koruptivne/ilegalne aktivnosti bili izloženi kaznenom procesuiranju. Na značaj reguliranja oblasti stvarnog vlasništva, zakonskog okvira i njegove provedbe ukazao je i zamjenik ministra pravde BiH Nezir Pivić, podsjećajući da je BiH, zasad, oslobođena dvogodišnjeg izvještavanja u pogledu Moneyvala. Upozorio je, međutim, da 2023. slijedi ponovna evaluacija, te da je do tada BiH dužna usvojiti novi zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, te da je u tom smislu najvažnije pitanje uspostave registra stvarnog vlasništva. Prema njegovim riječima, radna grupa angažirana na tom planu još nije okončala vlastiti posao, niti je materijal ponudila Vijeću ministara, a čemu, nažalost, doprinose blokade institucija kojima u BiH svjedočimo. Pivić nadalje navodi kako obaveza utvrđivanja jedinstvenog registra stvarnih vlasnika tvrtki u BiH proizlazi iz novih Direktiva EU, koje BiH nije inkorporirala u spomenuti zakon, čime bi se prevenirale situacije u kojima se, eventualno, određene osobe pojavljuju kao vlasnici 'na papiru', a u suštini su 'paravan za stvarne vlasnike'. Upozorio je na kašnjenje u tom pogledu, istaknuvši kako je spomenuti zakon već trebao biti usvojen, ili barem u parlamentarnoj proceduri, te da je nužno biti svjestan posljedica koje bi gospodarstvo i žitelji BiH trpjeli, ukoliko se to pravovremeno ne realizira.