Piše: Dragan Bradvica

Bosna i Hercegovina prije dvadesetak godina dobila je zakone koji reguliraju pristup informacijama, koji su odigrali ključnu i važnu ulogu u demokratizaciji društva, u borbi protiv korupcije ali sada je nužno sve te zakone inovirati na način da se uvede obaveza proaktivnog objavljivanja informacija od svih javnih institucija u BiH kako bi se unaprijedili mehanizmi nadzora.

Ovo je poručio Predsjedavajući Upravnog odbora Transparency International BiH Srđan Blagovčanin na okruglom stolu povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama

- Postoji puno problema kada je u pitanju pristup informacijama, te da se oni javljaju u pravilu tamo i onda kada postoje određene indikacije na korupciju ili zloupotrebu javnog položaja, kaže Blagovčanin.

Otvorenost institucija

TI BiH je predstavio istraživanje o praćenju primjene Zakona o slobodi pristupa informacijama koje prati transparentnost i javnost u radu organa i institucija od kojih su tražene informacije od javnog značaja.

Nažalost, i podaci istraživanja pokazuju kako se pristup informacijama kreće na razini nešto iznad 50 posto, a taj postotak je bitno lošiji kada je u pitanju pravosuđe.

- Svjedoci smo kako se pravosuđe još bori sa zahtjevima žitelja i medija da učini svoj rad dodatno transparentnim. Imali smo prigodu vidjeti u proteklom razdoblju veliki broj afera koje su se vezivale za rad pravosuđa, tako da u tom svjetlu treba dodatno insistirati na transparentnosti rada pravosuđa, smatra Blagovčanin.

Leila Bičakčić, ravnateljica Centra za istraživačko novinarstvo, navodi da su informacije postale sve nedostupnije, bez obzira na to što je zakon na snazi već 20 godina.

- Implementacija zakona umjesto da unaprijedi otvorenost institucija, dovela je do toga da institucije uglavnom izmišljaju različite razloge, u okviru zakonskog rješenja, da onemoguće pristup ili da ga maksimalno otežaju. Pristup informacijama nije unaprijeđen, mada se očekivalo da će zakon taj problem riješiti, poručila je Bičakčić.

Dodaje kako su komentari koje su dali na postojeći prijedlog zakona na državnoj razini išli su u pravcu proaktivnog dostavljanja informacija, da institucije proaktivno objavljuju informacije koje imaju u svom posjedu, koje po svojoj karakteristici mogu postati javne informacije.

Standardi u EU

Naglasila je da su žitelji vlasnici informacije i u tom smislu imaju pravo znati što institucije rade, kako troše novac, za koje svrhe, po kojim odlukama i sve ostalo, odnosno da žitelji sudjeluju u procesima donošenja odluka na onaj način na koji to demokratski procesi propisuju.   

Nažalost, zaključuje kako smo još uvijek daleko od toga.

Ekaterina Dorodnova, zamjenica voditelja Delegacije EU u BiH, rekla je da je pristup informacijama temeljno pravo svakog demokratskog društva i ono je povezano sa dobrim upravljanjem, povjerenjem javnosti, povjerenjem u institucije, kao i sa transparentnosti i odgovornosti tih javnih institucija. Smatra kako institucije moraju staviti informacije na raspolaganje žiteljima, moramo imati uspostavljene zakone koji to reguliraju i ti zakoni moraju biti jako visoke kvalitete i dostizati visoke standarde u toj oblasti.

- EU je pružala podršku BiH na državnoj i entitetskoj razini u unapređenju ovih standarda. Pravo zakonodavstvo koje je definirano na pravi način i koje je usvojeno kao takvo je izuzetno važno za svaku državu koja ima namjeru da se pridruži EU, naglašava Dorodnova.

Podcrtala je da je neometan pristup informacijama posebno važan za novinare, posebno one koji se bave istraživačkim novinarstvom i krucijalno za razotkrivanje slučajeva korupcije.

Podsjetila je da su koraci koje BiH treba napraviti kako bi ispunila ove zahtjeve i uskladila sa standardima u EU izneseni u Mišljenju Europske komisije sa 14 ključnih prioriteta za BiH i u analitičkom Izvještaju iz 2019. BiH mora raditi, kako nastavlja, na izradi proaktivne politike, da javne institucije proaktivno objavljuju informacije koje su u interesu javnosti.