Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavila je drugi krug projekcija ključnih makroekonomskih varijabli za 2021. i 2022. godinu u kojem procjenjuje da će ekonomski rast u tekućoj te u 2022. godini biti snažniji u odnosu na projekcije iz svibnja 2021., rađenim temeljem tada dostupnih tromjesečnih podataka s isteka 2020. i raspoloživih informacija do konca travnja. Prema aktualnoj projekciji, u 2021. godini se očekuje rast ekonomske aktivnosti od 5,8%, što je za čak 2,4 postotna boda više od projekcije prije šest mjeseci. Projekcija ekonomskog rasta za 2022. godinu je revidirana naviše za 50 baznih bodova u odnosu na prvi krug projekcija iz 2021., do razine od 3,9%. Uz napomenu da su pri izradi drugog kruga projekcija korišteni raspoloživi zvanični statistički podaci zaključno s drugim tromjesečjem 2021. te raspoložive informacije i podaci visoke frekvencije do listopada 2021., iz CBBiH pojašnjavaju kako su 2 osnovna razloga tako snažne korekcije projekcije ekonomske aktivnosti u 2021. U odnosu na zvanične raspoložive podatke iz svibnja, u trenutku izrade drugog kruga projekcija, pad ekonomske aktivnosti u 2020. je bio revidiran naniže sa -4,3%, na -3,2%. Kako je pad ekonomske aktivnosti u 2020. uslijed pandemije, prema zvaničnim podacima, bio slabiji od inicijalno procijenjenog (za 1,03 milijarde KM), tako je i rast u 2021., zbog baznog efekta, bio intenzivniji. Bazni efekat je, uslijed revizije podataka za 2020., osobito snažan u slučaju investicija. Podaci iz statistike platne bilance CBBiH sugeriraju da se taj porast realnih ulaganja u 2020. godini odnosi na domaće investicije i investicije sektora vlade. Ostatak od cca 820 milijuna KM za koje je revidirana naviše procjena ekonomske aktivnosti u 2021. posljedica je nastavka trenda snažnog oporavka u određenim pokazateljima visoke frekvencije, poput industrijske proizvodnje i izvoza roba, tijekom cijele 2021. U najvećoj mjeri, taj oporavak je posljedica snažnije nego očekivane strane potražnje tijekom cijele 2021., koja se ogleda i u značajnim korekcijama ekonomske aktivnosti u EU naviše. Konačno, na rast ekonomske aktivnosti u 2021. godini je značajno utjecao i snažniji od očekivanog oporavka prihoda od turizma.

Razina realnog BDP-a BiH iz 2019. bi mogla biti premašena krajem ove godine

Uz te korekcije projiciranih stopa ekonomske aktivnosti naviše, razina realnog BDP-a BiH iz 2019. godine bi mogla biti premašena već krajem 2021. godine za čak 876 milijuna KM (2,53%). Rast osobne potrošnje u 2021. temelji se na pozitivnim pokazateljima vezanim za tržište rada te projiciranom padu broja nezaposlenih osoba, blagom rastu zaposlenosti i prosječne neto plaće te rastu doznaka iz inozemstva. U odnosu na prethodni krug projekcija, korigiran je naviše oporavak osobne potrošnje do kraja 2022., prvenstveno uslijed snažne revizije zvaničnih podataka za 2019. godinu u drugoj polovici 2021. godine. Prema zvaničnim podacima BHAS, osobna potrošnja je nastavila snažno rasti i u prvoj polovici 2021. godine. Projekcija rasta osobne potrošnje u 2022. godini je pod značajnim utjecajem baznog efekta te očekivanih trendova vezanih za tržište rada, kreditnu aktivnost i doznake iz inozemstva. “I dalje smo prilično konzervativni u pogledu trenda u stopi nezaposlenosti, ali i brzine kojom bi se radna snaga iz BiH mogla zapošljavati u EU u kratkom roku. U 2022. očekujemo umjereniji rast realne ekonomske aktivnosti zbog izostanka baznog efekta. Projekcija iz svibnja 2021. je korigirana naviše zbog očekivanja snažnije investicijske aktivnosti, koja je uvjetovana visokom stopom ekonomskog rasta u 2021. godini, ali i otklanjanjem prepreka za snažniji ulazak stranih ulagača. Posebno treba istaći konačno imenovanje Komisije za vrijednosne papire FBiH, čime su stvoreni osnovni preduvjeti za snažniju aktivnost stranih investitora. S rastom ekonomske aktivnosti, u 2022. očekujemo ponovno produbljavanje vanjskotrgovinskog deficita no, očekujemo da će biti sporije u odnosu na pretpandemijsko razdoblje zbog nešto bržeg rasta izvoza, u usporedbi s rastom uvoza“, navodi se.

Očekivano jačanje inflatornih pritisaka u 2022. godini U projekcijskom razdoblju očekuje se snažniji rast inflacije. Inflatorni šok, na čiju mogućnost se ukazivalo u prvom krugu projekcija, u 2021. se materijalizirao. Iako se čini da je projicirana stopa inflacije od 1,7% u 2021. relativno niska, imajući u vidu snažan rast cijena energenata i hrane na međunarodnim tržištima, ali i cijena međunarodnog transporta roba, treba imati u vidu da je u BiH u prvom polugodištu i dalje bilježena deflacija. U značajnoj mjeri, zbog tih deflatornih pritisaka u prvoj polovici 2021., očekuje se jačanje inflatornih pritisaka u 2022. godini. Projekcije inflacije su konzistentne projiciranom trendu u ekonomskoj aktivnosti, cijenama iz terminskih ugovora za energente. No, unatoč trenutno prevladavajućem viđenju da su inflatorni šokovi u Europi tranzitorne prirode, i dalje postoje rizici snažnijih inflatornih šokova u BiH, posebno u srednjem roku. Rizici su napose vezani za cijene električne energije u zemlji i efekte normalizacije monetarne politike Europske središnje banke (ECB). “Kako se ne nalazimo u klasičnom poslovnom ciklusu, naglašavamo da su procijenjene vrijednosti BDP-a i njegovih komponenti te ostalih makroekonomskih varijabli izložene izuzetno visokom stupnju neizvjesnosti, koji je vezan uz razvoj epidemiološke situacije, snažne oscilacije u domaćoj i međunarodnoj potražnji, te poremećaje u međunarodnim transportnim i lancima opskrbe. Naša ocjena mogućih odstupanja od trenutne projekcije ekonomske aktivnosti u 2021. je blago pozitivna, jer se može pokazati da su izvanredno visoke godišnje stope rasta bh. izvoza obilježile cijelu 2021. Također, može se pokazati i da smo potcijenili oporavak osobne potrošnje u tekućoj godini. Smatramo da su rizici od odstupanja trenutne projekcije ekonomske aktivnosti u 2022. izbalansirani. Od čimbenika koji bi mogli doprinositi reviziji projekcije ekonomske aktivnosti naviše već u prvom krugu projekcija u 2022. godini izdvajamo očekivanu znatno višu procijepljenost stanovništva, te nastavak trenda snažnog rasta industrijske proizvodnje i oporavka sektora usluga koji je vezan za dolazak inozemnih turista. S druge strane, snažan inflatorni šok bi mogao odgoditi oporavak osobne potrošnje, što bi bio i efekat novog vala pandemije i ograničavanje kretanja stanovništva. Dodatno, sužavanje fiskalnog prostora bi moglo negativno utjecati na javna ulaganja a produžavanje razdoblja slabe ekonomske aktivnosti bi usporavalo kreditnu aktivnost banaka“, pojašnjavaju iz CBBiH u kojoj do konca studenog  očekuju i objavu makroekonomskih projekcija za 2023. godinu