Kreativna Europa je program Europske komisije za potporu kulturi i audiovizualnom sektoru. Čine ga potprogrami “Kultura” i “Media”, te međusektorski potprogram. Potprogram Kultura podupire širok raspon kulturnih i kreativnih sektora, među kojima su arhitektura, kulturna baština, dizajn, književnost i izdavaštvo, glazba i izvedbene umjetnosti.

Podupire međusektorsku suradnju kulturnih djelatnika iz različitih zemalja, aktivnosti europskih institucija za uključivanje u mreže djelatnika iz različitih zemalja, aktivnosti organizacija koje pružaju platformu za razvoj novih talenata te poticanje cirkulacije umjetnika i njihovih djela, ideja i vještina. 

U Programu mogu sudjelovati pravne osobe poput ustanova, institucija i organizacija, ali i tijela nacionalne i regionalne i lokalne vlasti čija osnovna djelatnost pripada djelokrugu kulture što uključuje kazališta, knjižnice, muzeje, galerije, izdavačke kuće, obrazovne institucije, istraživačke centre, profesionalna udruženja...

Kreativnost i kultura

Kultura potiče suradnju i razmjenu među kulturnim organizacijama i umjetnicima u Europi i izvan nje. Cilj je poticati umjetničko stvaralaštvo i inovacije, poduprijeti promicanje i distribuciju europskih sadržaja u cijeloj Europi i izvan nje, pomoći umjetnicima da pronađu prilike za stvaranje i izvedbu preko granica, te poticati digitalnu i ekološku tranziciju europskih kulturnih i kreativnih sektora.

Potprogram Media podupire europsku filmsku i audiovizualnu industriju u razvoju, distribuciji i promicanju europskih djela, traženju partnera i pronalasku publike izvan nacionalnih granica uzimajući u obzir današnje digitalno okruženje. Osim toga potiče suradnju u cijelom lancu vrijednosti i na razini EU, a kako bi audiovizualna poduzeća i europski sadržaji dobili na vidljivosti u svijetu njeguje talente, odakle god bili povezuje se s publikom svih dobnih skupina, osobito mlađim generacijama. 

Njegovim sustavima pružanja financijskih sredstava olakšano je sufinanciranje filmova manjih producentskih tvrtki koje se najčešće susreću s poteškoćama u pronalaženju novih izvora financiranja. Potprogram također podupire razvoj i distribuciju tisuću filmova godišnje, uključujući igrane i dokumentarne filmove, televizijske dramske serije i nove medijske vrste. 

Ciljevi su težiti snažnijem europskom audiovizualnom sektoru, poštujući i prikazujući europski kulturni identitet i naslijeđe, povećati optjecaj europskih audiovizualnih djela unutar i izvan Europske unije, te osnažiti konkurentnost europskog audiovizualnog sektora, olakšavajući pristup financiranju i promidžbi korištenja digitalnih tehnologija. 

- Kreativna Europa je najveći program Europske unije posvećen razvoju kulturnog i kreativnog sektora. Dio sam bosansko-hercegovačkog deska Kreativne Europe koji služi kao centralna točka aplikantima za postavljanje pitanja i traženje podrške prilikom apliciranja na otvorene pozive. Podršku aplikantima pružamo ili u formi mentorskih sesija koje najčešće budu putem online komunikacijskih kanala ili u formi radionica koje organiziramo gotovo na mjesečnoj razini, u različitim gradovima diljem BiH. Cilj nam je dosegnuti što veći broj potencijalnih aplikanata i motivirati ih na prijavljivanje projektnih prijedloga na neki od poziva. Radionice radimo u okviru info dana kada potencijalne aplikante informiramo o specifičnom, trenutno otvorenom pozivu, a u praktičnom dijelu radionice s njima prođemo cijeli proces apliciranja, od razvoja logičke matrice do savjeta o korištenju portala putem kojeg se podnose prijave, kaže nam koordinatorica potpograma Media, Ana Bogdanović.

Ono što je važno o samom programu istaknuti jeste da se on bazira na više desetaka poziva koji se otvaraju jednom godišnje gotovo u isto vrijeme, pa aplikanti mogu unaprijed planirati svoje aplikacije, formirati partnerstva i raditi na razvoju ideje. 

- Moram naglasiti da je poimanje kulturnog i kreativnog sektora na razini EU dosta široko pa volimo reći da uistinu svi mogu pronaći adekvatan poziv za sebe – od prevoditelja do game developera. Puno je benefita koje program sa sobom nosi. Osim financijske podrške, koja je svakako iznimno značajna za kulturni i kreativni sektor, ovaj program pruža i povezivanje s partnerima iz svih europskih država kroz uvođenje novih praksi, razmjenu znanja i promociju umjetnosti i ovog sektora općenito. Dodatno, program omogućava jačanje kapaciteta organizacija za pripremu projektnih prijedloga i implementaciju projekata što dovodi do većeg broja kvalitetnih prijava i privlačenja novih sredstava u budućnosti, dodaje.

Posljednjih je godina zabilježen porast interesa naših aplikanata za program. Nakon rekordne 2022. u kontekstu povlačenja sredstava za bh. organizacije, i narednih godina se nastavio pozitivan trend. 

- Raspolažući kompletiranim podacima za 2023, dolazimo do 16 organizacija s područja naše države koje sudjeluju u odobrenim projektima. Naravno, u usporedbi s drugim državama, još je puno prostora za uključivanje bh. organizacija te bosansko-hercegovački desk svakodnevno radi na promociji programa u Bosni i Hercegovini kroz info dane, radionice, ali i izravnu komunikaciju s potencijalnim aplikantima, dodaje Bogdanović.

Odlasci u Cannes, Berlin, Veneciju

Izdavačka kuća Imprimatur u sklopu projekta dobila je potporu u okviru programa podrške književnom prevođenju. Njihov projekt baziran je na prevođenju šest naslova suvremenih europskih autorica na srpski jezik. 

- U našem konkretnom slučaju te autorice su iz Francuske, Italije, Španjolske, Češke, Norveške i Portugala. Projekt se zove “Van margine“ i cilj mu je da skrene pažnju na neka djela i njihove autorice koje su u ovom vremenu hiperprodukcije nepravedno ostali u sjeni. Ukupna vrijednost projekta je nešto preko 100.000 eura, od čega donacija Europske komisije iznosi 66.000 eura i predstavlja 60 posto ukupne vrijednosti projekta, a naše učešće je 40 posto. Trajanje projekta je dvije godine. Ova podrška je veliki vjetar u leđa jer malim izdavačkim kućama omogućava da u ovom izuzetno nesigurnom vremenu osiguraju kakvu-takvu stabilnost i da počnu planirati nešto na duže staze, a ne samo od danas do sutra, kaže nam Boris Maksimović, predstavnik Imprimatura.

Inicijativa Udruženja filmskih radnika FBiH uz podršku Kreativne Europe ostvarila je projekt European Film Challenge Project. Projekt je promovirao raznolikost europske kinematografije kroz niz aktivnosti poput filmskih radionica, projekcija, i razgovora s filmskim profesionalcima. Cilj je bio potaknuti dijalog o europskom identitetu kroz filmsku umjetnost, te podržati mlade filmaše i njihove projekte. 

Partnerstvo s Kreativnom Europom osiguralo je financijsku podršku i stručno mentorstvo, doprinoseći internacionalnoj vidljivosti projekta.

- Uključili smo se 2018. kao partneri, počevši sa sedam zemalja, a na posljednjem konkursu prijavljeno je 12 partnerskih zemalja i to je sad već veliki projekt. Sudjeluju i velike i male zemlje. Nama je zanimljivo i to što se projekt obraća izravno publici, bavi se izgradnjom publike za europski film. Kao partneri pokušavano kreirati publiku za domaći i europski film. Sudionici trebaju pogledati po deset filmova na legalnim platformama. Te filmove onda je potrebno prijaviti na naš portal. Osobe s najviše bodova imaju priliku posjetiti festivale u Berlinu, Cannesu i Veneciji. Europska kinematografija nudi mnogo, a mi želimo otkloniti predrasude da se “radi o dosadnim filmovima“. Filmovi govore o našim problemima, o onomu što živimo. Ovo je kreativan način za privući ljude da vide europske filmove, kazala je koordinatorica Asocijacije filmskih radnika FBiH Melina Alagić.

S. Ž.