Horizont 2020 je program Europske unije za istraživanja i inovacije.

Predstavlja najveći sustav financiranja za ove svrhe u svijetu i nudi oko 80 milijardi eura bespovratnih sredstava organizacijama iz svih sektora u cilju intenziviranja aktivnosti na inovacijama i naučnoistraživačkoj djelatnosti bliskoj tržištu.

Sastoji se od 14 programa u okviru tri prioriteta – izvrsne nauke, liderstva u industriji i društveni izazovi.

Aktivnosti su fokusirane na akademsku zajednicu i istraživače s ciljem unapređenja europskog znanstvenog potencijala, osiguranja kontinuiranog priliva vrhunskih svjetskih istraživača i omogućavanja pristupa vrhunskim istraživačkim infrastrukturama.

Na ovaj način će biti osigurana dugoročna konkurentnost Europskog istraživačkog prostora na svjetskom tržištu, kao i prepoznavanje Europe kao atraktivnog mjesta za istraživački rad.

U okviru Horizonta izdvaja se program Marie Sklodowska-Curi, u sklopu kojeg postoji nekolikovrsta grantova - doktorski i početni trening za istraživače, individualne školarine za iskusne istraživače, međunarodna intersektorska suradnja putem razmjene istraživača i inovatora i sufinansiranje regionalnih, nacionalnih i međunarodnih programa.

BiH pridružena članica

S ciljem zadržavanja vodećeg položaja u globalnoj konkurenciji s jakom tehnološkom bazom i industrijskim kapacitetima, Europa želi povećati strateška ulaganja u istraživanje i razvoj u ključnim tehnologijama koje omogućavaju razvoj i brz dolazak do inovacija. Naglasak je na potpori inovativnim aktivnostima u malim i srednjim poduzećima, te financiranju rizičnog istraživanja, odnosno projekata koji nose veći stupanj rizika i neizvjesnosti, ali potencijalno i veću korist.

Definirano je šest razvojnih tehnologija za ulaganja - nanotehnologija, mikro-nanoelektronika, fotonika, napredni materijali, biotehnologija i napredni proizvodni procesi i prerada.

Definirano je sedam prioriteta, odnosno najvažnijih društvenih izazova, pri čemu je interakcija između prioriteta i spajanja istraživanja s inovacijama vodeća ideja programa. Svi rezultati treba da doprinesu održivom razvoju. Projekti koji se bave društvenim izazovima moraju biti u suradnji s velikim brojem institucija iz različitih sektora, kako bi mogli biti održivi i ostvariti uticaj.

Bosna i Hercegovina ima status pridružene članice u okvirnim programima od siječnja 2009., dok je sudjelovanje bh. institucija u programima EU za istraživanje i razvoj zabilježeno još devedesetih godina.

Program institucijama i pojedincima u Bosni i Hercegovini omogućava jedinstvenu priliku za financiranje projekata za koji bi teško mogli iznaći sredstva iz drugih izvora. Između ostalog, to su projekti koji financiraju stručno usavršavanje akademske zajednice ili rad u inozemstvu, suradnje s gospodarstvom na komercijalizaciji inovativnih proizvoda ili usluga, te unapređenja infrastrukture.

Horizont je najveći program Europske unije s proračunom od skoro 79,5 milijardi eura za financiranje projekata u periodu od sedam godina. To je financijski instrument koji sprovodi vodeće inicijative koje za cilj imaju obezbijediti mjesto Europi na globalnom tržištu. Horizont je pozicioniran u središte glavnog plana EU za pametan, održiv i sveobuhvatan razvoj i stvaranje novih radnih mjesta.

Adla Kahrić, mlada bh. znanstvenica je sudjelovala u više međunarodnih istraživačkih projekata. Navodi kako je Horizont bio itekako koristan program.

- Projekti poput ovoga, ne samo da doprinose istraživanjima i inovacijama, već potiču i pružaju mogućnost novih radnih mjesta, što je za naše područje itekako bitno. Ovakav tip fondova pokriva i različite oblasti, što je bitno naglasiti, jer se suočavamo s problemima u oblastima poput zdravlja, klimatskih promjena, sigurnosti hrane i mnogim drugim, koje su podjednako značajne i na kojima je neophodno raditi, navela je.

BiH je pridružena zemlja Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Horizont. Status pridružene zemlje temelji se na potpisanom Međunarodnom sporazumu o sudjelovanjunašezemlje u programu. Status pridružene zemlje bh. akademskoj zajednici i kompanijama otvara europske fondove za istraživanje i inovacije vrijedne 95,5 milijardi eura za razdoblje 2021.-2027. godina.

Važno je naglasiti i kako organizacije iz BiH sudjeluju u projektima i konkursima Horizont pod jednakim uvjetima kao i organizacije iz zemalja članica EU.BiH je poznata po premalom izdvajanju za istraživanje i razvoj, posebno kada poredimo izdvajanja za te namjene u 1990. kada se u BiH za nauku izdvajalo više od jedan posto  bruto društvenog proizvoda, ili više od 170 milijuna KM - poredeći s vrijednošću današnje valute.

Kahrić je stava da mala izdvajanja za istraživanje i inovacije usporavaju državu, jer ukoliko se ne ulaže u inovacije i istraživanja, teško da država sama po sebi može dosegnuti pozitivne promjene.

- Većina negativnih stvari koje se dešavaju na ovim područjima i jesu uzrok zbog nedovoljnih naučnih podataka i nedostatka istraživanja, jer oni predstavljaju bazu za pokretanje bilo kojih incijativa u budućnosti, naglašava Kahrić.

Inovatori iz Bosne i Hercegovine na međunarodnim natjecanjima inače, redovito osvajaju medalje i nagrade, ali usprkos tomu naša zemlja nalazi se tek na 75. mjestu na ukupnom globalnom inovacionom indeksu. Asocijacija inovatora Bosne i Hercegovine broji više od 400 članova koji su osvojili blizu dvije tisuće priznanja, međutim, nisu zadovoljni ulaganjem u istraživanje i razvoj, ističući kako država ulaže samo 0,2 posto BDP-a za ovu svrhu, dok je europski prosjek tri posto.

- Iznosi koji se nude kroz poticaje nisu dovoljni kako bi se obavila sva potrebita istraživanja i razvoj potencijalnih inovacija, naročito kada je u pitanju patent, pa inovatori često moraju čekati godinama kako bi osiguralo dovoljno sredstava za inovaciju. Svaka godina čekanja u brzom i naprednom okruženju u kojemu živimo predstavlja luksuz. Na sreću, postoje organizacije koje pomažu inovatorima, ali najveći problem je što veliki broj inovacija, bez obzira na razna svjetska priznanja, nikada ne doživi komercijalizaciju, naveli su iz Asocijacije inovatora BiH.

Horizont otvoren za sve

Jedan od problema je i taj što se na javne pozive za naučno istraživanje, koje raspisuju ministarstva, mogu prijaviti visokoškolske ustanove, istraživački centri u gospodarstvu, ali ne i inovatori. To je zbog toga što se status inovatora ne spominje u zakonima o naučno – istraživačkom radu.

Da bi inovacija zaživjela neophodno zaštititi izum. Prilikom procesa zaštite potrebno je istražiti postojeće baze podataka patenta. Ovim postupkom dolazi se do informacija da li ideja negdje već postoji ili ne. Ukoliko se u bazama podataka ne pronađe inovacija koja je zamišljena, inovatori se detaljnije mogu informirati o zaštiti u Institutu za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine.

Prilikom popunjanjanja patentnih prijava, treba imati na umu da to nije jednostavan postupak. Doslovno, pogrešno napisana riječ inovatora može rezultirati da netko pročita prijavu, izvrši sitnu modifikaciju i na kraju ubire plodove ideje. Ono što je benefit patentiranih izuma jeste to što innovator ne mora nužno proizvoditi inovaciju da bi imao financijsku korist, već jednostavno može ubirati plodove ideje, prodavajući licence, ili s druge strane dobiti naknadu tako što će prodati izum nekome drugom.

Vodeći ekonomski stručnjaci ističu da je preko 50 posto rasta BDP-a u razvijenim ekonomijama rezultat rasta inovacija, dok je 20 posto novih radnih mjesta također rezultat rasta inovacija. Dakle, država bi trebala više ulagati u istraživanje, razvoj i poticaje, smanjiti visoke namete i uspostaviti bolju administraciju, odnosno promijeniti zakone.

- Napredak i prosperitet može doći od običnih građana koji će kreirati nešto malo, srednje i veliko. Zaboravimo na instant brza rješenja i krenimo postepenim malim koracima koji će nas dovesti do velikih promjena, poručuju iz Asocijacije.

Pristupanjem Horiznotu naši znanstvenici dobili su priliku uspostaviti novu i osnažiti postojeću suradnju institucija u oblasti istraživanja i inovacija, sudjelujući u istraživačkim projektima i povećavajući mobilnost unutar Europe. Posebna pozornost u okviru programa pridaje se izvrsnosti u nauci, industrijskom vodstvu i rješavanju društvenih izazova.

Cilj je osigurati da Europa dosegne visoku razinu u nauci, kako bi se uklonile postojeće barijere i olakšala suradnja javnog i privatnog sektora u stvaranju inovacija.

Horizont je otvoren za svakoga, s jednostavnom strukturom koja redukuje birokratske zahtjeve i vrijeme čekanja. Pristup omogućava da se novi projekti brzo realiziraju i da se brzo postignu rezultati.

Dnevni list