Piše: Dragan Bradvica

Već nekoliko mjeseci industrija u Bosni i Hercegovini pada po nekoliko postotaka u odnosu na mjesec ranije što je samo po sebi podatak koji mora zabrinuti.

Ukoliko pak znamo i turbulentan događanja u Europi, kako brutalna ruska agresija na Ukrajinu ne staje, kao niti tenzije na relaciji SAD-Kina razloga za zabrinutost je mnogo više. Nadalje, kamatne stope diljem SAD-a i EU rastu, posljednji podaci za BiH govore kako kreditna aktivnost pada i našoj zemlji, što pak znači manje novca u opticaju i moguću stagnaciju. Kako inflacija nije zauzdana polako idemo kao najgorem ekonomskom scenariju – stagflaciji.

Statistički podaci

Prema podacima Agencije za statistiku BiH ukupan desezonirani promet industrije u BiH u siječnju 2023. u usporedbi sa prosincem 2022. ostvario je pad od 1,2 posto.

Ukoliko usporedimo tržišta, u istom razdobljem na domaćem tržištu zabilježen je rast za 0,9% i na inozemnom tržištu zabilježen je pad od 2,8 posto. Upravo ovaj podatak zabrinjava jer su već krajem prošle godine iz realnog sektora dolazila upozorenja da su im mnoge ranije ugovorene narudžbe otkazane, a da novih nema. Naši najveći vanjskotrgovinski partneri su također u strahu od inflacije, a ukoliko u nju i uđu to će imati katastrofalne posljedice na BiH čije gospodarstvo se itekako oslanja na izvoz.

U siječnju 2023. u usporedbi sa prosincem 2022. ukupan promet Energije veći je za 14,1 posto, dok je promet Kapitalnih proizvoda manji za 7,9 posto, promet Trajnih proizvoda za široku uporabu manji je za 2,1 posto, promet Intermedijarnih proizvoda manji je za 1,3 posto, i promet Netrajnih proizvoda za široku uporabu manji je za 0,3 posto.

Ukoliko pak proatramo podatke na godišnjoj razini, u siječnju 2023. u usporedbi sa siječnjem 2022. ukupan promet industrije, kalendarski prilagođen, u BiH bilježi rast za 5,6 posto. Ako usporedimo tržišta, u istom razdoblju na domaćem tržištu zabilježen je rast za 7,3 posto i na inozemnom tržištu rast za 4,4 posto

U siječnju 2023. u usporedbi sa siječnjem 2022. ukupan promet Kapitalnih proizvoda veći je za 24,7 posto, promet Netrajnih proizvoda za široku uporabu veći je za 21,6 posto, promet Intermedijarnih proizvoda veći je za 0,5 posto, dok je promet Energije manji za 8,4 posto i promet Trajnih proizvoda za široku uporabu manjije za 0,2 posto.

Politika i dalje nijema

Uz sve ovo niti domaće vlasti nemaju sluha za domaće gospodarstvenike i sindikaliste.

Naime, oni ponovno svakodnevno vape za novim zakonskim rješenjima kojima bi se porezno rasteretilo gospodarstvo i plaće. Nažalost, s druge strane ih je dočekala šutnja i to od onih koji su obećavali kako će biti dijametralno drugačiji od dosadašnjih vlasti, te će im u fokusu politika biti ekonomska i demografska obnova. Čini se kako je i to ostalo tek na obećanjima.