Piše: Dragan Bradvica

Vlada Federacije BiH jučer je razmatrala informacije pet federalnih ministarstva o posljedicama pandemije koronavirusa na gospodarstvo Federacije, a koje će, objedinjene u jedan dokument, biti upućene Parlamentu FBiH.

Prema informaciji Federalnog ministarstva financija, u skladu s članom 4. Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, subvencije doprinosa za travanj, svibanj i lipanj iznose ukupno 89.915.203,44 maraka.

Tijekom srpnja isplaćeno je 31,3 milijuna subvencioniranih doprinosa za mjesec travanj, u kolovozu još 1,4 milijuna za travanj, a u rujnu je isplaćeno je 56,9 milijuna subvencioniranih doprinosa, od toga 5,2 milijuna maraka za travanj, 32,2 milijuna maraka za svibanj, te 19,5 milijuna maraka za lipanj.

Pad gospodarstva

U razdoblju siječanj-srpanj ove godine evidentiran je promet od oko 25 milijardi maraka, odnosno 16,81 posto manji u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Rast prometa u prva dva mjeseca bio je 1,9 posto veći u odnosu na isto izvještajno razdoblje prethodne godine, ali je uslijed utjecaja pandemije i uvođenja restriktivnih mjera od ožujka, evidentirani promet počeo da pada.

Najveći pad prometa zabilježen je u travnju od 36,63 posto u odnosu na ožujak 2020., dok je u lipnju i srpnju 2020. promet rastao u odnosu na prethodni mjesec.

Prema informaciji Federalnog ministarstva trgovine, u FBiH je od 16. ožujka, odnosno od proglašenja stanja nesreće, zaključno sa 16.srpnja evidentiran prestanak rada 342 registriranih trgovaca. Od tog broja se najviše odnosi na TŽ (91) i SŽ (72).

Na dan 16. srpnja su u sektoru trgovine bila evidentirana 94.972 zaposlen radnika, što predstavlja smanjenje za 3.784 u ovom sektoru. Do ovoga je došlo zbog smanjenja broja radnih mjesta uslijed pada prometa ili prestanka rada.

Primjetan je pad broja zaposlenih u svih deset županija, a najveće smanjenje od 980 je u SŽ, a slijedi SBŽ sa 642 manje zaposlenih. Prema podacima Središnjeg registra Porezne uprave FBiH, u periodu od 16. ožujka do 16. srpnja u FBiH je registrirano 617 novoosnovanih poslovnih subjekta iz oblasti trgovine, od kojih je 13 u istom razdoblju, prestalo s radom. Prema mjestu registracije, najveći broj novoregistriranih trgovaca je u TŽ (160), SŽ (150) i ZDŽ (100).

Kada je riječ o cestovnom prometu je, prema informaciji Federalnog ministarstva prometa i veza, tijekom trajanja stanja nepogode bilo potpuno zabranjeno obavljanje javnog linijskog prijevoza putnika kojim je bilo obuhvaćeno na federalnim linijama 58 prijevoznika, 151 voznih redova autobusnih linija, i ukupno 580 polazaka i povrataka.Na županijskim linijama je riječ o 82 prijevoznika, 338 voznih redova autobusnih linija, te ukupno 3.066 polazaka i povrataka autobusa, 559 trolejbusa, 446 tramvaja i 673 minibusa. Na gradskim i općinskim linijama radi se o 119 prijevoznika, 949 voznih redova autobusnih linija i 5.352 polaska ili povrataka.

JP Željeznice FBiH su Naredbom Federalnog stožera civilne zaštite obustavile prijevoz putnika od 16. ožujka do 12. svibnja ali u tom razdoblju im nije obustavljena subvencija za putnički promet na osnovu Zakona o financiranju održavanja željezničke infrastrukture i sufinanciranju željezničkog putničkog i kombiniranog prometa u visini od 366.666 maraka.

U informaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma je, uz ostalo, navedeno da je od pojave koronavirusa od veljače 2020. godine zabilježen pad dolazaka i noćenja turista. U veljači ove je u odnosu na isti mjesec 2019. broj dolazaka turista manji za osam posto, a broj noćenja za 15,9 posto, a u ožujku je pad bio oko 75 posto. Broj dolazaka turista u travnju 2020. je za 99,3 posto manji u odnosu na travanj 2019., a u svibnju manji za 98 posto u odnosu na svibnju 2019.. U lipnju je broj dolazaka manji za 89,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a broj noćenja manji za 89 posto. Broj dolazaka turista u srpnju manji je za 80,2 posto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je broj noćenja manji za 73,2 posto.

Jamstveni fond

Vlada Federacije usvojila programe tri federalna ministarstva kojima je privrednicima omogućeno korištenje sredstava Jamstvenog fonda otvorenog kod Razvojne banke FBiH. Riječ je o federalnim ministarstava razvoja, poduzetništva i obrta, energije, rudarstva i industrije, te poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Ciljevi ovih kreditno-jamstvenih programa su da, u uvjetima otežanog poslovanja uslijed pandemije koronavirusa, bude osigurana podrška gospodarstvenicima koji imaju problem u pristupu kreditnim sredstvima za održanje potrebne likvidnosti, održanje postojećeg stupnja zaposlenosti, te kreiranje novih radnih mjesta.Dva programa su iz nadležnosti Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta: jedan je predviđen za obrtnike i ostale samostalne privredne djelatnosti, a drugi za mikro, mala i srednja poduzeća. Ukupan iznos jamstava po Programu za obrtnike i ostale samostalne gospodarske djelatnosti iznosi 50 milijuna maraka. Krediti za koje mogu biti izdavana jamstva u okviru ovog programa su za likvidnost, za obrtna sredstva, za investicije i kratkoročni, a u sva četiri slučaja iznos kredita je do 300 tisuća maraka.

Kada je riječ o Programu za mikro, mala i srednja poduzeća, ukupan iznos jamstava je 150 milijuna maraka. U okviru ovog programa krediti iznose do 1.250.000 maraka i namijenjeni su za očuvanje likvidnosti, za obrtna sredstva, za investicije, te za kratkoročne namjene.

Na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada je usvojila dva kreditno-garantna programa - za velika poduzeća i za izvoznike, a ukupan iznos raspoloživih sredstava svakog od njih je 100 milijuna maraka.

Na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je usvojen Kreditno-jamstveni program za poljoprivredu i prehrambenu industriju. Ukupan iznos garancija po ovom programu koje će na teret Jamstvenog fonda odobravati Razvojna banka FBiH iznosi 100 milijuna maraka i mogu biti izdavane najkasnije do 31. svibnja 2021.

Visina međubankarske naknade

S ciljem poboljšanja transparentnosti i usporedivosti naknada pružatelja platnih usluga, uspostave Registra računa fizičkih osoba, te uvođenja instituta osnovnog računa, Vlada FBiH je utvrdila i Parlamentu FBiH na usvajanje uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjem platnom prometu. Novopredloženim rješenjem je ograničena visina međubankarske naknade kod transakcija platnim karticama, koja ne može biti viša od 0,5 posto vrijednosti transakcije izvršene debitnom karticom, a kod transakcija kreditnom karticom ne može biti viša od 0,6 posto vrijednosti transakcija, za prvih 12 mjeseci nakon stupanja na snaguodredbe koja propisuje visinu naknade. Nakon tog razdoblja međubankarske naknade ne mogu biti više od 0,2 posto vrijednosti transakcije kod transakcije izvršene debitnom karticom, te 0,3 više od transakcije izvršene kreditnom karticom. Pružatelj platne usluge ne može naplatiti niti ponuditi međubankarsku naknadu suprotno ovim ograničenjima. Očekivano je da snižavanjem međubankarskih naknada i povećanjem transparentnosti na tržištu budu stvoreni uvjeti da konkurencija među bankama i kartičnim sustavima dovede do bržeg razvoja bezgotovinskih plaćanja sa svim prednostima tih plaćanja za ekonomiju zemlje uopće.