Ukrajinski sud osudio je ruskog vojnika koji je ubio nenaoružanog civila na doživotnu kaznu za ratni zločin. Radi se o prvom suđenju u Ukrajini za ratne zločine počinjene tijekom ruske invazije na tu zemlju. 

Narednik Vadim Šišimarin (21) osuđen je za ubojstvo civila Oleksandra Šelipova (62). Šišimarin je ubio Šelipova hicima iz jurišne puške tipa Kalašnjikov 28. veljače u selu Čupakivka.

Šišimarin je priznao krivicu i izrazio kajanje, ali je rekao da je postupao po zapovijedi te je zatražio oprost od udovice Oleksandra Šelipova.

Moskva niječe da ruski vojnici ubijaju ukrajinske civile, a Ukrajina tvrdi da istražuje više od 10.000 slučajeva mogućih ruskih ratnih zločina.

Nakon što je 21-godišnji ruski vojnik Vadim Šišimarin danas u Kijevu osuđen na doživotni zatvor zbog ubojstva civila u Ukrajini, stigla je prva reakcija iz Kremlja.

Glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina, Dmitri Peskov, rekao je da je Kremlj "zabrinut" za Šišimarina te će "tražiti načine da mu pomogne".

"Naravno da smo zabrinuti za sudbinu našeg državljanina. Nemamo puno mogućnosti da zaštitimo njegove interese. Ali to ne znači da nećemo razmatrati mogućnosti da mu pomognemo drugim kanalima", rekao je Peskov, ne pojasnivši na kakve to "druge kanale" misli.

Ruska prorežimska agencija Interfaks objavila je kako je lider proruskih separatista u ukrajinskoj regiji Donjeck rekao tko će suditi ratnim zarobljenicima iz mariupoljske čeličane Azovstal.

"Zarobljenici iz Azovstala nalaze se na teritoriju Narodne Republike Donjeck. U planu je organizacija međunarodnog suda na teritoriji republike", rekao je Denis Pušilin.

Podsjetimo, Narodna Republika Donjeck je samoproglašena paradržava pod kontrolom proruskih separatista. Neposredno prije rata Rusija je priznala neovisnost te samoproglašene paradržave, a potom je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini kako bi "denacificirao" i "demilitarizirao" Ukrajinu, koju je optužio da provodi genocid nad govornicima ruskog na istoku zemlje.

Ukrajinci koji žele pobjeći s područja koje su okupirale ruske snage moraju proći mučan proces "filtracije". CNN je razgovarao s nizom Ukrajinaca koji su opisali kako izbjeglice prolaze kroz ispitivanja, uzimanje otisaka prstiju te detaljne pretrage koje provode ruske snage i proruski separatisti.

Marija Vdovičenko opisala je kako su joj oca više puta udarili u glavu prilikom ispitivanja u "filtracijskom" kampu prošlog mjeseca. Kaže da mu je zbog udaraca vid trajno oštećen.

"Pokušali su batinama izvući informacije iz njega", rekla je.

Stanovnica Mariupolja koja se predstavila kao Karina ispričala je kako je uspjela pobjeći iz razorenog grada te proći kroz proces "filtracije". No njezin otac, kojeg su ruski vojnici zarobili prošlog mjeseca, još uvijek se nije uspio izvući. Navodi kako ga i dalje drže u regiji Donjeck.

"Svi moraju proći filtraciju, i muškarci i žene. Tek nakon toga se mogu slobodno kretati", ispričala je Karina CNN-u.

Visoki ukrajinski obavještajac Kirilo Budanov tvrdi da je pokušan atentat na ruskog predsjednika Vladimira Putina. Pokušaj atentata izveden je nakon invazije u veljači. Nastavio je da su ruskog čelnika napali predstavnici iz regije Kavkaza, koja se nalazi između Crnog i Kaspijskog mora. Međutim, do sada nije predstavljen nijedan dokaz. 

"Ovo je informacija koja nije javna. Bio je to apsolutno neuspješan pokušaj, ali stvarno se dogodilo. Bilo je to prije otprilike dva mjeseca. Nije bilo publiciteta o ovom događaju, ali se dogodio", rekao je Budanov. 

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov bjeloruski kolega Aleksandar Lukašenko danas su održali zajedničku press-konferenciju u ruskom Sočiju.

Lukašenko je na press-konferenciji ustvrdio da "Zapad pokušava raščerečiti Ukrajinu" pa je pritom optužio Poljsku da pokušava zauzeti zapadne dijelove Ukrajine. Također je sugerirao da će Kijev prije ili kasnije morati, kako bi spriječio to navodno poljsko posezanje za teritorijem, zatražiti pomoć Rusije i Bjelorusije.

Bjeloruski lider nije pružio nikakve dokaze za svoje, blago rečeno, neuobičajene tvrdnje.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je, s druge strane, najviše govororio o ruskim naporima da prisile strane kompanije da za rusku izvoznu robu plaćaju rubljima. Kazao je da će to ojačati rusku nacionalnu valutu.

Zapadne zemlje su izazvale globalnu krizu s hranom uvođenjem najtežih sankcija Rusiji u modernoj povijesti, tvrdi Kremlj.

"Rusija je uvijek bila pouzdan izvoznik žitarica. Mi nismo izvor problema. Izvor problema koji vodi prema svjetskoj gladi su oni koji su nam uveli sankcije", rekao je danas Dmitri Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Naime, gotovo trećina svjetskih zaliha žitarica dolazi iz Rusije i Ukrajine. Ukrajina je također veliki izvoznik kukuruza i suncokretova ulja.

UN je objavio da se 36 zemalja oslanja na Rusiju i Ukrajinu za više od polovice uvoza žitarica, a među njima su i neke od najsiromašnijih država na svijetu - od Libanona preko Sirije, Jemena i Somalije do DR Konga.

Prošlog tjedna glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je kako se vode "intenzivni razgovori" s Rusijom, Ukrajinom, Turskom, SAD-om i EU kako bi se opet omogućio izvoz žitarica iz Ukrajine, dodavši kako svjetska prehrambena kriza postaje sve gora.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, objavio je Kremlj, slaže se s procjenom UN-a da se svijet suočava s prehrambenom krizom koja bi mogla dovesti do gladi.

Ukrajinski parlament danas je najavio donošenje novog zakona, koji će omogućiti državu zapljenu imovine osoba koje podržavaju rusku invaziju.

Prema tom zakonu, svatko tko podržava rat može završiti na ukrajinskom Vrhovnom antikorupcijskom sudu, čiji će dužnosnici moći imovinu te osobe zaplijeniti i prebaciti u državni proračun, navodi se u priopćenju ukrajinskog parlamenta.

Podsjetimo, ukrajinska ekonomija teško je nastradala tijekom ruske invazije. Prošlog petka lideri skupine G7, najmoćnije ekonomije svijeta, obećale su pomoć Ukrajini vrijednu 19.8 milijardi američkih dolara za oporavak ekonomije, ali i nabavu oružja za obranu.

"Procedura identifikacije i konfiskacije imovine osobama pod sankcijama, koje na ovaj ili onaj način podržavaju agresiju okupatora protiv Ukrajine, omogućit će da se ukrajinski proračun brzo i učinkovito popuni na račun neprijatelja", navodi se u priopćenju ukrajinskog parlamenta.

Bivši zapovjednik britanske vojske, umirovljeni general Richard Dannatt u razgovoru za Sky News komentirao je situaciju u Ukrajini.

Kaže da se odlučujuća borba trenutno vodi u regiji Donbas na istoku Ukrajine, dodajući da se borba za grad Sjeverodonjeck intenzivira.

"Vladimir Putin dosad nije postigao puno u ovom ratu i zato vrlo snažno osjeća da mora ostvariti neku vrstu pobjede. U njegovom umu to vjerojatno znači potpunu kontrolu nad regijom Donbas", rekao je Dannatt.

"Iako ruske snage ostvaruju mali napredak, to im neće donijeti pobjedu u ratu", dodao je general.

Govoreći o situaciji u razorenom gradu Mariupolju, Dannatt je rekao: "Očekivalo se da će Mariupolj pasti, što znači da su Rusi sad ostvarili cilj stvaranja kopnenog koridora od Krima preko Mariupolja do Donbasa."