Ruski predsjednik Vladimir Putin skrenuo je u nedjelju pozornost francuskom čelniku Emmanuelu Macronu na to da ukrajinske "provokacije" pridonose žešćim borbama sa separatistima u istočnoj Ukrajini, no istodobno je rekao da želi "intenzivirati" diplomatske napore koji bi pridonijeli rješenju sukoba.

U telefonskom razgovoru s francuskim kolegom Putin je zatražio da NATO i Sjedinjene Države "ozbiljno shvate" zahtjeve Rusije u pogledu njezine sigurnosti, usred aktualne krize između Moskve i Zapada, objavio je Kremlj.

"Izrazili smo ozbiljnu zabrinutost zbog naglog pogoršanja situacije na liniji kontakta u Donbasu", stoji u priopćenju Kremlja te se dodaje kako je Putin "istaknuo da su izvor eskalacija provokacije ukrajinskih snaga".

Ruski predsjednik smatra i da zapadnjačka isporuka modernog oružja i streljiva ukrajinskim vojnim snagama "Kijev gura prema vojnom rješenju" kada je posrijedi sukob s proruskim separatistima, koji traje od 2014.

- Službeni Kijev samo hini pregovore i tvrdoglavo odbija primijeniti sporazume iz Minska" potpisane 2015. koji bi trebali pridonijeti rješenju sukoba, kazao je ruski predsjednik.

"S obzirom na hitnost situacije, obojica predsjednika prepoznala su da treba intenzivirati potragu za rješenjima diplomatskim putem", čiji je cilj "olakšati obnovu primirja i zajamčiti napredak u rješavanju sukoba", stoji u priopćenju Kremlja.

Elizejska palača je priopćila da su se Macron i Putin suglasili da se ponovo pokrenu aktivnosti "u normandijskom formatu" na osnovi razmjene mišljenja i ukrajinskih prijedloga zadnjih dana.

Idućih dana očekuje se dodatno intenziviranje diplomacije, pa će tako uskoro razgovarati šefovi diplomacije dviju zemalja.

Putin je ponovio Macronu svoju "namjeru da povuče vojnike" iz Bjelorusije "na kraju sadašnjih vježbi".

Bjelorusija je pak najavila da će ruske trupe, koje se od 10. veljače nalaze na njezinu teritoriju zbog vojnih manevara, koji bi trebali završiti u nedjelju, ostati ondje zbog drugih sličnih vježbi.

"Morat ćemo sve ovo provjeriti, možda će trebati malo vremena", reklo je francusko predsjedništvo napominjući da se izjave bjeloruskih vlasti "ne podudaraju s riječima predsjednika Putina".

Francuski i ruski čelnik nisu se složili oko toga tko je odgovoran za napetosti u istočnoj Ukrajini, rekao je francuski dužnosnik. Macron okrivljuje ruske separatiste a Putin Ukrajinu.

Vladimir Putin je "ponovno istaknuo potrebu da Sjedinjene Države i NATO ozbiljno shvate zahtjeve Rusije za sigurnosnim jamstvima i da na njih odgovore na konkretan i sadržajan način".

Rusija, koju Zapad optužuje za gomilanje 150.000 vojnika na granicama Ukrajine s ciljem invazije te zemlje, traži obećanje da Kijev nikada neće ući u NATO, kao i prekid vojnih pojačanja Saveza na svojim granicama.

Zapad je te zahtjeve odbio.

Vrijeme je da Zapad uvede barem dio sankcija koje je pripremio protiv Rusije, rekao je u nedjelju ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.

„Rusiju treba odmah zaustaviti. Vidimo kako se događaji odvijaju“, izjavio je Kuleba.

Njegova je izjava uslijedila ubrzo nakon što su Rusija i Bjelorusija odlučile produžiti vojne vježbe u blizini ukrajinske granice. Zapadni čelnici upozoravaju na skoru rusku invaziju dok se sukobi pojačavaju u istočnoj Ukrajini.

„Vrijeme je za djelovanje. Službeno izjavljujem da postoje svi razlozi da se odmah može provesti barem dio sankcija pripremljenih protiv Rusije“, rekao je Kuleba na brifingu na minhenskoj konferenciji o sigurnosti.

Ukrajinska vojska i proruski separatisti međusobno se optužuju za provokacije i izvještavaju o novim kršenjima primirja. Na crti razdvajanja sve je napetije.

U dijelu regije Donbas, zbog teškog granatiranja iz minobacača i protutenkovskih bacača granata, zatvorena je jedna od sedam kontrolnih točaka na teritoriju pod nadzorom separatista. Ukrajinski predsjednik Zelenski pozvao je na hitan prekid vatre.

Britanski premijer Boris Johnson za BBC je rekao kako provokacije u Donbasu i eksplozije upućuju na to da je ruski plan na neki način već počeo.

OESS će u ponedjeljak održati izvanredan sastanak svojih stalnih predstavnika ne bi li pronašao rješenje za ukrajinsku krizu, priopćilo je u nedjelju poljsko predsjedateljstvo Organizacije za europsku sigurnost i suradnju.

Sastanak je sazvan za ponedjeljak, rekao je zamjenik poljskog ministra vanjskih poslova Pawel Jablonski za poljsku novinsku agenciju PAP, odgovarajući na zahtjev Ukrajine, u trenutku kada je napetost između Rusije i Zapada u vezi s tom zemljom na vrhuncu.

Američki dužnosnici su rekli da je početak sastanka planiran u 15 sati po srednjoeuropskom vremenu.

OESS-ovi promatrači su ovih dana zapazili zaoštravanje borbi između proruskih pobunjenika i ukrajinske vojske, sa stotinama topničkih i minobacačkih napada. U sukobu koji traje od 2014. izginulo je 14.000 ljudi.

Ovo kršenje primirja događa se u času kada Sjedinjene Države optužuju Rusiju da želi napasti Ukrajinu i da je nagomilala oko 150.000 vojnika na ukrajinskoj granici, ali Moskva niječe takve planove.

Ukrajina je zatražila od OESS-a da organizira sastanak na kojemu bi se razgovaralo o "naglom pogoršanju sigurnosne situacije na terenu, objavio je na Twitteru poljski izaslanik u OESS-u Adam Halacinski.

- Svrha sastanka je razgovarati o svemu što se događa posljednjih sati i što OESS treba učiniti u ovim okolnostima kako bi se smirila napetost, dodao je Jablonski.

- Koristimo se svim raspoloživim sredstvima kako bi se spriječio oružani sukob", rekao je.

Poljska ove godine predsjeda OESS-om, organizacijom sa sjedištem u Beču, čije su članice Ukrajina i Rusija.