SARAJEVO, (FENA) - Politička situacija u Ukrajini već godinama je vrlo turbulentna, a značajan zaokret doživjela je nakon što je Rusija 2014. godine anektirala ukrajinski poluotok Krim. Kao posljedica toga ojačale su prozapadne snage koje do danas vladaju Ukrajinom.

Ukrajina je stekla nezavisnost nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine i otada se dvoumila između traženja bliže integracije sa zapadnom Evropom i ponovnog uvlačenja u orbitu Rusije. Druga je to najveća država u Evropi. Dok Ukrajina i Rusija dijele zajedničko historijsko porijeklo, zapad zemlje ima jače veze sa svojim evropskim susjedima, posebno Poljskom, i tamo su nacionalni osjećaji najjači. Značajna manjina stanovništva koristi ruski kao prvi jezik, posebno u gradovima i industrijaliziranom istoku.

Pobuna protiv proruskog predsjednika Viktora Janukoviča 2014. godine dovela je do formiranja vlade naklonjene Zapadu, ali Rusija je iskoristila priliku da zauzme poluotok Krim i naoruža pobunjeničke grupe kako bi okupirala dijelove industrijaliziranog istoka Ukrajine.

Građani koji su izašli na izbore nakon aneksije Krima 25. maja 2014. godine podržali su Petra Porošenka koji je pobijedio s 54,7 posto glasova i obećao da će nastaviti s vojnim operacijama ukrajinskih snaga protiv separatista, zalažući se za ulazak Ukrajine u Evropsku uniju.

Na predsjedničkim izborima 2019. u drugom krugu sa osvojenih više od 73 posto glasova pobijedio je aktuelni predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Njegov protukandidat i bivši predsjednik Porošenko priznao je poraz, ali i poručio da Zelenski nije dorastao zadatku da se suprotstavi Rusiji i proruskim separatistima, kao i strankama koje su proruski orijentirane.

Analitičari smatraju da je namjera Rusije vratiti Ukrajinu pod svoju kontrolu instalirajući prorusku vladu kako bi zaustavila širenje NATO-a na tu zemlju. Ako predsjednik Rusije Vladimir Putin preuzme potpunu kontrolu nad Ukrajinom u bliskoj budućnosti, kao što se predviđa, vjerojatno će željeti vođu koji će provesti taj plan. Kako sada stvari soje, ukrajinski oligarh rođen u Rusiji Viktor Medvedčuk izgleda kao Putinov mogući izbor za novog šefa države.

Medvedčuk, čije su veze s Putinom toliko bliske da je ruski predsjednik i kum njegovoj kćerki, dugo je bio pristaša proruskih separatističkih snaga na istoku Ukrajine. Kao predsjednik ukrajinske stranke "Opoziciona platforma - Za život", Medvedčuk je bio ključni igrač u proruskim političkim pokretima. On se trenutno nalazi u kućnom pritvoru sjeverno od Kijeva zbog sumnje za izdaju i optužbi da je pružao podršku separatističkim snagama. Ruska invazija bi ga mogla ponovo staviti u centar pažnje.

Stručnjak za Ukrajinu i Rusiju sa Univerziteta Dayton Jaro Bilocerkowycz smatra da bi upravo Medvedčuk mogao biti Putinov izbor, a za Newsweek je kazao da  čak i ako ga se ne instalira na poziciju predsjednika on bi mogao biti njegov čovjek iz sjene. Medvedčukova proruska stajališta u kombinaciji s njegovim antievropskim i antizapadnim stavovima čine ga privlačnim kandidatom za rusku vladu koja želi obuzdati uticaj NATO-a. Osim toga, duboka lična povezanost koju ima s Putinom vjerovatno će imati težinu ako ili kada Moskva bude donosila odluku.

Vjeruje se da je Medvedčuk posjedovao najmanje tri televizije koje je prošle godine zatvorio sadašnji ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. S obzirom na sklonost Rusije da upravlja svojim narativima putem medijske propagande, Medvedčukovo medijsko iskustvo moglo bi se pokazati neprocjenjivim ako bude postavljen na čelo ruske marionetske vlade.

Medvedčuk je 2014. godine bio pod američkim sankcijama, a sada se Zapad poziva da uvedu strože sankcije upravo protiv njega koji se vidi kao najveća prijetnja demokratski orijentiranoj Ukrajini.

Ukrajinski predsjednik ima velike ovlasti u području odbrane, sigurnosne i vanjske politike, ali mu je potrebna podrška parlamenta ako želi provesti određene reforme.