Zakon o sudovima BiH neće se naći na današnjoj žurnoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta BiH jer o njemu nema suglasnosti Vijeća ministara BiH, potvrdio je za N1 ministar pravde BiH Davor Bunoza uz ocjenu da ne postoji mogućnost da to pitanje bude usuglašeno do trenutka održavanja sjednice.

Smanjenje ili povećanje nadležnosti?

Dva su pitanja o kojima se vodi polemika, a to su pitanje nadležnosti i vjerskih obilježja.
 - Ja nisam suglasan s onima koji smatraju da će, po Nacrtu zakona te ako taj Zakon stupi na snagu, biti umanjena nadležnost Suda BiH, kazao je ministar Bunoza koji smatra da će se, upravo suprotno, Nacrtom proširiti nadležnost Suda BiH.

No, napomenuo je i da su predstavnici iz RS-a predlagali da ostane dosadašnja verzija kada je u pitanju kaznena nadležnost.
- Javnost buni u svezi toga kada će Sud BiH biti nadležan za kaznena djela koja su počinjena na teritoriji jednog entiteta. To je u Nacrtu jasno definirano: kada nastupi šteta većih razmjera za državu BiH, prije je bila verzija za institucije BiH, no prema trenutnom Zakonu ta odredba glasi 'kada će nastupiti štetne posljedice za ekonomiju', rekao je ministar pravde BiH uz napomenu da je sve usklađeno sa stavovima Venecijanske komisije te bi se kroz sudsku praksu, ako ovakav zakon dobije podršku, trebalo utvrđivati što je to veća šteta po BiH.

Ministar Bunoza se u razgovoru za N1 osvrnuo i na pitanje vjerskih obilježja, odnosno pitanje reguliranja nošenja marame u vjerskim institucijama, a koje je potaknuo ministar vanjskih poslova te zatražio da se ono uredi. U sadašnjoj verziji Zakona stoji da se ono treba urediti posebnim Pravilnikom.
 - Odlučili smo analizirati međunarodne standarde po tom pitanju, iz kojih razloga nismo mogli odmah odgovoriti na taj upit ministra Konakovića, obrazložio je ministar pravde BiH Bunoza.
Na ovaj način dogovor lidera vladajuće koalicije oko usvajanja šest bitnih zakona na Vijeću ministara i Parlamentu BiH u roku od samo deset dana je ugrožen. S druge strane, zakon koji regulira tržište vina u BiH je očigledno usuglašen i ići će u parlamentarnu proceduru.
Kako je Zakon o sudu BiH jedan iz paketa europskih zakona jako je važan za europski put BiH.
Podsjetimo, lider Naroda i pravde i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković problematizirao je ovaj zakon jer je, kako je kazao, u jednom članu zakona vidio "potencijalni problem koji se odnosi na vjerske simbole koji bi mogli značiti da sutkinje islamske vjeroispovijesti, koje su pokrivene, u nekom spornom tumačenju možda ne bi mogle biti sutkinje ili obnašati pravosudne funkcije", te su tražili dodatna tumačenja "da se eventualno izbjegne takva vrstu diskriminacije".
Što je problem u Zakonu o sudu BiH?
S druge strane iz oporbenih stranaka tvrde da 'nošenje marame' nije ključni problem već da se predviđenim zakonom samnjuju nadležnosti države.

Tako bivši zamjenik ministra pavde Nezir Pivić tvrdi da je zakon problematičan jer ne ispunjava zahtjeve Europske unije jer ne predviđa formiranje Vrhovnog suda BiH, koji bi bio četvrta sudska instanca i prema kojem bi postojao izlaz iz entitetskih sistema sudova. 

Naglašava također da je Venecijanska komisija davala preporuku da se u toku pripreme zakona o Vrhovnom sudu BiH precizira i kaznena nadležnost Suda BiH.
- Dakle, nije kazala da se ona smanji ili poveća, već da se samo precizira. Međutim iz teksta člana 16. Nacrta zakona o sudovima BiH uočavam da je došlo do zloupotrebe, to jeste da je pod izgovorom preciziranja, kaznena nadležnost Suda BiH i u vezi s njim i Tužiteljstva BiH bitno umanjena. Naprimjer, ako kazneno djelo korupcije bude izvršeno samo na teritoriji RS-a, bez obzira na štetu koja nastane za državu Bosnu i Hercegovinu, Sud i Tužiteljstvo BiH neće biti nadležni. Prema trenutno važećem zakonu, Sud i Tužiteljstvo BiH bi bili nadležni, naveo je Pivić.
Konaković je i na press konferenciji u petak odgovarao na pitanja o Nacrtu zakona o sudovima.
- Mislim da se radi o različitim intepretacijama jer nikad ne bismo pristali da se formiraju sudovi kojima se razvlašćuje državna nadležnost i spušta na entitete. Ministar pravde BiH Davor Bunoza uvjerava da ovdje nema govora o tome, da i sada postoji razgraničenje između stupnjeva djela. Nećemo dozvoliti da se gubi nadležnost Suda BiH, njegova funkcionalnost. Zato još nije usvojen zakon, rekao je Konaković.
Po svemu sudeći, Zakon o sudu BiH biti će idućih dana goruća tema kako bi se mogao ispoštovati dogovor o usvajanju svih šest europskih zakon planiranih i dogovorenih kao prvi set ispunjavanja uvjeta Europske unije.

Nema sumnje da bi konačnu riječ o kvaliteti ovog zakona imati i delegacija Europske unije u BiH, ali je već jasno i po samoj Konakovićevoj izjavi da postoji mogućnost različite interpretacije ovog zakona što bi u budućnosti moglo stvoriti dodatne probleme, bez obzira što bi forma bila zadovoljena. D. G.