Podžić: Ciljevi Rusije su radikalni, Evropa mora razmisliti o odbrani

Vidimo da je ovo napad visokog intenziteta. Ciljevi su radikalni, tako da po mojoj procjeni Evropa mora razmisliti o svojoj odbrani. Nadam se da će ciljevi Rusije u Ukrajini ostati na ograničenim dometima - izjavio je danas ministar odbrane BiH Sifet Podžić.

On napominje da je simptomatično da Putin u svojim izjavama nije rekao da li priznaje odmetnute ukrajinske regije Donjeck i Lugansk u trenutnim granicama, koje su uspostavljene 2014. godine, ili se tu radi o nekim starim granicama.

Naglašava da je po njegovoj procjeni drugi ograničeni cilj Rusije spajanje regije Donbasa sa Krimom, dok su Rusi već u luci Mariupolj, gdje je vjerovatno dugoročni cilj ukloniti Ukrajinu od Azurskog mora.

- Ja bih bio zadovoljan kada bi to bili jedini njihovi ciljevi i da neće ići dalje - rekao je Podžić.

Ocijenio je da Evropska unija nikada nije uspjela uspostaviti svoju jedinstvenu vanjsku i sigurnosnu politiku.

Ponovio je da se rat ne može voditi apelima, saopćenjima, pa ni sankcijama, što potezi Rusije i dokazuju, te ustvrdio da se sada osjete i određene "pukotine" u NATO savezu.

Dodao je da dolazak rezervnih snaga EUFOR-a u BiH, oko 500 vojnika, ima veze sa situacijom u BiH, ali da je njihov dolazak očito ubrzala situacija u Ukrajini.

Osuđujem brutalnu i ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu

Predsjedavajući Zastupničkom doma Parlamentarne skupštine BiH i zamjenik predsjednika Naroda i prave Denis Zvizdić je dao podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. 'Denis Zvizdić uputio je osudu invazije Rusije na Ukrajinu', stoji u priopćenju iz Ureda predsjedavajućeg ZD PSBiH. Rekao je da invazija nije ničim izazvana. 'Najoštrije osuđujem priznanje od strane Rusije područja Donjecka i Luganska kao nezavisnih republika i jutrošnju brutalnu i ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu. To predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava, koje mora izazvati najoštriji odgovor međunarodne zajednice i snažnu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine', navodi se u priopćenju Zvizdića

Voditelj misije BiH pri Vijeću Evrope Ivan Orlić izrazio solidarnost i pružio podršku Ukrajini

Izvanredna sjednica Vijeća ministara Vijeća Europe održana je u Strasbourgu, a rat u Ukrajini komentirao je i voditelj misije BiH pri Vijeću Ivan Orlić. On je izrazio solidarnost, osudio agresiju i potvrdio potporu suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine sukladno već postojećim stavovima Predsjedništva BiH. Predsjedništvo BiH inače nije promijenilo svoj stav o Ukrajini od 2014. Na sastanku Vijeća Europe o Ukrajini, 43 zemlje su osudile jednostrani akt Rusije, a svoj stav nisu iznijeli Armenija, Azerbajdžan i Srbija.

Razvoj situacije zavisi od efikasnosti i jedinstva saveznika zapadno od Ukrajine

Profesorica na Odsjeku za međunarodne odnose i europske studije na Internacionalnom Burch univerzitetu Lejla Ramić-Mesihović ocijenila je da bi Rusija mogla ići korak dalje u odnosu na 2014. te da Rusija demonstrira silu s namjerom da dodatno poentira službeni stav da ne želi širenje NATO-a, a pogotovo ne na svojoj granici, gdje Ukrajina jeste. Smatra očitim procjenu službene Moskve da ide korak dalje, nakon što je otprilike u ovo vrijeme, između 20. februara i 26. marta 2014. Rusija izvršila prvo invaziju, a potom i aneksiju Krima. 'Rusija ne želi NATO na granici, nije važno radi li se o Ukrajini ili Gruziji', kazala je. Ramić-Mesihović smatra da razvoj situacije uvelike zavisi i od efikasnosti i jedinstva saveznika zapadno od Ukrajine. Govoreći o proširenju konflikta i na zapadni Balkan, Ramić-Mesinović je kazala da postoji mala mogućnost da se to dogodi, ali da cijeli kontinent može osjetiti ozbiljne ekonomske posljedice, jako brzo. 'Zbog odsustva adekvatnog fokusa i razjedinjenosti međunarodne zajednice, u BiH bi moglo doći do dalje institucionalne destabilizacije', zaključila je Ramić-Mesihović.

Naša stranka osudila napad na Ukrajinu

Naša stranka najoštrije je osudila napad Rusije na Ukrajinu ističući da sankcije zaslužuju Vladimir Putin i njegov režim. Dodaju da upozorenje s dozom prijekora zaslužuju i EU i SAD, zbog njihovog dugogodišnjeg oklijevanja po pitanju ukrajinskih euro-atlantskih integracija. U toj stranci smatraju da u BiH imamo razloga za zabrinutost jer i bez geografske povezanosti Rusije sa zemljama zapadnog Balkana, njen utjecaj je više nego očit, a oklijevanje EU i SAD-a još opasnije nego što je to u slučaju s Ukrajinom. Tvrde da će se Rusija u slučaju okupacije Ukrajine spojiti sa saveznicom Mađarskom, a time i sa Srbijom. U Našoj stranci su stava da uz izjednačenost politika bh. HDZ-a s politikama Milorada Dodika, te uz neodlučnost političkog rukovodstva Republike Hrvatske prema ratu u Ukrajini, pitanje je koliko dugo bi se ta granica i tu zadržala. 'Nove blokovske podjele će biti, ali Zapad je taj koji još uvijek ima snagu da kaže dokle njegov utjecaj seže. To, nema sumnje, više nisu istočne ukrajinske regije. Kao stranka koja propagira i politički se bori za liberalne vrijednosti, pozivamo NATO savez da što prije u BiH pošalje dodatne snage i da se potrudi da BiH ostane na zapadnoj strani nove željezne zavjese. Također sve izjave političara iz regije o neutralnosti osuđujemo. U ovom trenutku nemoguće je sjediti na dvije stolice', priopćeno je iz Naše stranke.

Ministarstvo vanjskih poslova formiralo krizni štab zbog situacije u Ukrajini

Ministarstvo vanjskih poslova BiH je proteklih dana formiralo Krizni stožer koji prati situaciju te poduzima aktivnosti u vezi sa asistencijom bh. državljanima koji se nalaze na teritoriji Ukrajine. Krizni stožer je u stalnoj komunikaciji sa misijom BiH pri OESS, imajući u vidu da se jedan dio bh. državljana nalazi u misiji te organizacije u Ukrajini. Prema sadašnjim informacijama, nitko od njih za sada nije izravno ugrožen. Također, MVP je u komunikaciji i sa rukovodstvom OESS-a. Veleposlanstvu BiH u Mađarskoj koja nerezidentno pokriva Ukrajinu će biti pridodate i veleposlanstva u Moskvi i Varšavi, a kako bi se i drugim bh. državljanima, koji se eventualno nalaze na teritoriji Ukrajine ukoliko iskažu potrebu, mogla pružiti pomoć. Svi koji trebaju asistenciju i pomoć mogu se obratiti Ambasadi Bosne i Hercegovine u Mađarskoj na sljedeće teflone: + (361) 212 01 06, + (361) 212 01 07, + (361) 212 01 09 ili na mail embassybih@ambasadabih.hu. Također, MVP BiH je otvorio i 24-satnu liniju: 033 281 234 na koju građani BiH ili članovi porodica mogu prijaviti informacije o bh. državljanima koji se nalaze u kriznoj zoni ili na mail adresu: emergency@mvp.gov.ba.

U skladu sa mogućnostima nastavit ćemo da pružamo podršku Ukrajini

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić razgovarao je s ukrajinskim otpravnikom poslova koji ga je službeno obavijestio da je počeo napad Rusije na Ukrajinu i da Ukrajina 'traži našu podršku i ubuduće'. 'Država BiH se pridružila izjavi zemalja članica EU o situaciji u Ukrajini. U skladu sa svojim mogućnostima nastavit ćemo da pružamo podršku Ukrajini', zaključio je Komšić, navode iz njegovog ureda.

Snabdijevanje BiH plinom nije ugroženo krizom između Rusije i Ukrajine

Bosna i Hercegovina se snabdijeva isključivo plinom iz Ruske Federacije. Pošto plin u BiH dolazi Turskim tokom, snabdijevanje nije ugroženo krizom između Rusije i Ukrajine, te smo mišljenja da će snabdijevanje i dalje biti normalno, kazali su Feni iz Energoinvesta d.d. Sarajevo. Iz tog poduzeća ističu da 'ukoliko situacija u odnosima Rusije i Ukrajine eskalira još više, moguće je povećanje cijene plina prvo za burzanske kupce, a onda, u znatno manjem obimu i za kupce koji plin kupuju po osnovu dugogodišnjih ugovora kao što je kod nas slučaj'. 'Za sada nemamo nikakvih naznaka te vrste, a postojeća cijena do 31. ožujka ove godine ostaje ista', kazali su iz Energoinvesta d.d. Sarajevo.

Alkalaj se bez ovlaštenja pridružio izjavi o rusko-ukrajinskoj krizi

Član Predsjedništva BiH iz RS-a Milorad Dodik izjavio je Srni da je veleposlanik BiH pri UN Sven Alkalaj bez ovlaštenja pridružio BiH izjavi EU o rusko-ukrajinskoj krizi. 'Njegov postupak je ništavan i mora se smatrati da nije ni načinjen', rekao je Dodik komentirajući odluku da se BiH u UN pridruži Izjavi zemalja EU u kojoj se osuđuju potezi Rusije na istoku Ukrajine. Dodik je najavio da će se odgovornost veleposlanika razmotriti kasnije. 'BiH je neutralna u rusko-ukrajinskoj krizi, odnosno oružanom konfliktu, s obzirom da Predsjedništvo nije odlučilo drugačije', naglasio je Dodik. Potvrdio kako RS ostaje privržena Ustavu BiH i neće dozvoliti da se ova situacija iskoristi protiv nje.

BiH zna koliko zlo može biti rat

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković osudila je napad Rusije na Ukrajinu te navela da se BiH 'dobro sjeća koliko zlo može biti rat'. 'Šokantne scene iz Ukrajine. BiH se dobro sjeća koliko zlo može biti rat. Oštro osuđujemo napad na suverenu naciju Ukrajine. Pozivamo na hitan prekid vatre i pokazujemo solidarnost sa građanima Ukrajine', napisala je Turković na Twitteru.