REALNOST ILI PUSTA OBEĆANJA? Neoporezivi dio plaće 'skače' na 800 maraka a uslijed poreznog rasterećenja rastu i minimalne plaće
Piše: Dragan Bradvica
SARAJEVO – Ekonomski stručnjaci kao i gospodarstvenici već godinama upozoravaju da bh. ekonomija ne može izdržati velike namete od strane države pa godinama vape za reformama. One zbog političkih igrica ali i glomaznog javnog aparata nikada nisu prošle a nada za novi početak pojavila se u 'Programu ekonomske stabilizacije i oporavka FBiH 2020-2021.'. U njemu se jasno navodi kako je nužno u što kraćem roku, usvojiti fiskalne zakone (Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak).
- Novi Zakon o doprinosima predviđa zbirnu stopu doprinosa na bruto plaću u iznosu od 32,5 posto (doprinos za MIO - 18 posto, doprinos za zdravstveno osiguranje - 13,5 posto i doprinos za osiguranje u doba nezaposlenosti – jedan posto). Što se Zakona o porezu na dohodak tiče, neoporezivi dio (obavezni odbitak) se podiže na 800 maraka mjesečno, a sve iznad tog iznosa će biti oporezovano po stopi od 13 posto.
Ovo će biti izuzetno snažna poruka gospodarstvu i potencijalnim investitorima, jer donošenje ovih propisa ima za cilj 'čišćenje sustava' od ostataka 'zapovijedane' ekonomije i, još važnije, poresko rasterećenje rada (smanjenje poreznog 'klina'), ali i povećanje realnih plaća. Usvajanje ovih zakonskih propisa će omogućiti rast minimalne, odnosno najniže plaće u FBiH, koja trenutno iznosi 407 maraka, a realno bi trebala biti značajno veća. Ovi zakoni bi se primjenjivali od 1. siječnja 2021. godine, stoji u planu Federalne vlade.
Siva ekonomija
Osim navedenog, pokrenut će se inicijativa prema Upravi za neizravno oporezivanje za
izmjenu zakona o PDV-u, kako bi se zatezna kamata na indirektne poreze smanjila na 0,03 posto dnevno (10,95 posto godišnje) sa sadašnjih 0,04 posto dnevno (14,6 posto godišnje), jer su, kako navode iz Vlade FBiH, svjesni da tvrtke, koje ne uspiju pravovremeno izmiriti svoje obaveze, suštinski, uslijed previsoke kamatne stope, nemaju velike šanse da opstanu. Isto tako, naglašava se da Federacija još uvijek bilježi izrazito visok stupanj sive ekonomije, u kojoj se nalazi veliki fiskalni potencijal. Stoga, važan dio aktivnosti treba biti usmjeren ka suzbijanju sive ekonomije, a na osnovu plana Vlade FBiH koji će biti usvojen.
- Smanjenje poreskog opterećenja rada (kroz smanjenje zbirne stope doprinosa), će stimulativno djelovati na smanjenje sive ekonomije. U suštini, to je tzv. 'igra mrkve i štapa', odnosno nagrade i kazne. Ponudit ćemo stimulaciju za uvlačenje radne snage u formalni sektor, a paralelno s tim, djelovat ćemo, ukoliko bude neophodno i represivnim mjerama, naglašava se. Uz to, Vlada FBiH je, kako stoji u dokumentu, u posljednjih nekoliko godina, svojim propisima, povećala stupanj fiskalne discipline, no još uvijek postoji značajnu razinu poreske evazije, koji se mora reducirati. Naravno, reforma javnih poduzeća, s ciljem unapređenja njihovog rada, ostaje visokopozicionirana na listi prioriteta.
Rast zaduženja
Iz Vlade FBiH mišljenja su kako će usvajanjem navedenih zakona, kvalificirana radna snaga u ključnim industrijskim sektorima, predstavljati našu veliku komparativnu prednost, a na osnovu smanjenja troškova poslovanja i na taj način povećanjem troškovne konkurentnosti.
Provođenje ovih mjera će biti praćeno zaduženjem, kako bi se očuvala sigurnost isplate
mirovine i eventualno, likvidnost zdravstvenog sektora, no to je teret koji se mora podnijeti u kratkom roku, da bi se u srednjoročnom razdoblju postigla makroekonomska stabilnost.
Primarno će se ići na međunarodno dugoročno zaduženje, kako bi se potencijal domaćih
banaka ostavio našoj gospodarstvu. Što se javnog duga FBiH tiče, kada uključimo sredstva Instrumenta za brzo financiranje (RFI) od MMF-a, procijenjeni javni dug se povećava na 6,374 milijarde maraka, što u odnosu na nominalni BDP s kraja 2019. od 23,080 milijarde maraka predstavlja udio od 27,62 posto. Federalne vlasti smatraju kako nas je odgovorna fiskalna politika iz prethodnog razdoblja dovela do pozicije umjerene zaduženosti, koja će umnogome olakšati dostupnost kreditnih sredstava. Pogodan je trenutak i za otpočinjanje financijske konsolidacije i restrukturiranje sektora zdravstva (Zakon o financijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH). Potrebno je skratiti rok za konsolidaciju, a sredstva će se osigurati putem Svjetske banke (kroz instrument za razvojne ekonomske politike - DPL). Konsolidacija bi trajala do kraja 2022., te bi se na taj način u zdravstveni sektor, u relativno kratkom roku, 'ubrizgalo' dodatnih 300 milijuna maraka.
- Novac će pratiti reforme, a županijama će se kroz novi Zakon o dugu, zaduženju i
jamstvima u FBiH podići prag za zaduženje sa 10 na 15 posto, u odnosu na prihode iz
prethodne fiskalne godine. Bez obzira na novu odredbu predloženog zakonskog rješenja,
gdje se županijama osigurava dodatni fiskalni prostor za zaduženje, FBiH će i dalje imati
krucijalnu ulogu, s obzirom da se većina županija susreće sa problemima likvidnosti, te
će kao rezultat imati problem kod servisa duga prema FBiH, a samim tim poteškoće i kod
izravnog zaduženja, navodi se.