Regionalno tržište izuzetno važno, ali prioritet za BiH mora ostati EU
Top prioritet za BiH jeste ispunjavanje uvjeta koje pred nas stavlja EU i još jače ekonomske veze
Piše: Dragan Bradvica
Od same pojave ideje 'mini Shengena', iliti 'Otvorenog Balkana' u regionalnoj javnosti vode se žestoke polemike o tome radili li se o ekonomskom ili političkom projektu.
Teško je naši bilo kojeg političara ili ekonomskog stručnjaka koji je protiv ideje olakšanja trgovine, lakšeg prelaska granica, gospodarske i turističke suradnje i povezivanja... Sve su to stvari za kojima zapadni Balkan vapi i koje zasigurno mogu značiti jedan novi početak. Međutim, zbog tragične prošlosti, ali i neskrivenih aspiracija dobrog dijela vlasti u Republici Srbiji za stvaranje 'srpskog sveta', svi su itekako oprezni, naročito u Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori.
Našoj zemlji je nasušno potreban oporavak posrnule ekonomije i gospodarski rast od više od šest posto godišnje, nužna je bolja suradnja sa susjedima, veća otvorenost. Međutim, ono što treba ostati top prioritet jeste samo jedna stvar – Europska unija.
Značajan izvoz u EU
Naime, EU je naš najvažniji vanjskotrgovinski partner i ono oko čega se slažu sva tri konstitutivna naroda i svi žitelji BiH. Upravo zbog toga naša država jednostavno mora početi ubrzano usvajati europske vrijednosti, europski pravi sustav ali i sve ono što od nas Unija traži na ekonomskom planu.
Razlog? Uz činjenicu da jesmo dio europske i europske civilizacije tu je i čisti pragmatizam - u ukupnom izvozu iz BiH 73,8 posto odlazi na zemlje EU, od ukupnog uvoza u BiH 67,3 posto je sa tržišta EU.
Dakle, u prvih šest mjeseci ove godine Unija je uvjerljivo najznačajniji vanjskotrgovinski partner i razlog početka našeg ekonomskog oporavka. Konkretnije, BiH je izvezla robe na područje EU u vrijednosti od 4,91 milijardi maraka i izvoz je povećan za 32,86 posto i izvoz je povećan u gotovo sve EU zemlje.
Ukupan uvoz iz zemalja EU iznosio je 6,58 milijardi maraka i veći je za 20,77 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Glavni trgovinski partner iz EU po obimu razmjene je Hrvatska. Obim razmjene sa Hrvatskom iznosio je 2,43 milijardi maraka, a pokrivenost uvoza izvozom oko 62,2 posto. U Hrvatsku najviše izvozimo električne energije, tkanine, otpatke i lomljevine od željeza i čelika, sjedala itd.
Nakon EU BiH najviše izvozi na zemlje CEFTA-e. Od ukupnog izvoza 16,3 posto se izvozi na tržišta CEFTA-e. U šest mjeseci tekuće godine ukupan izvoz iz BiH na ovo tržište iznosio je 1,08 milijardi maraka i veći je za 29,6 posto u odnosu na prošlu godinu. Od ukupnog uvoza u BiH, 16,3 posto je sa CEFTA-om. U promatranomrazdoblju uvoz je iznosio 1,59 milijardi marakai veći je za 23,03 posto u odnosu na prošlu godinu.
Srbija je najznačajniji partner po obimu razmjene. U prvih šest mjeseci na tržište Srbije smo izvezli 732 milijuna maraka, najviše koks i polukoks od kamenog ugljena, mrkog ugljena, električne energije, toplo valjana žica od željeza ili nelegiranog čelika, drvo, lijekovi itd.
Pomoć iz EU
Dakle, u Hrvatsku izvozimo ukupno 14,85 posto, slijedi Srbija sa 13,12 posto, zatim Njemačka 11,77 posto, Italija 9,70 posto, Slovenija 9,07 posto, Austrija 6,98 posto.
Ostale države pojedinačno gledamo su mnogo ispod ovih postotaka. Nadalje, od svih zemalja zapadnog Balkana Srbija nam uistinu jeste veliki i značajni partner ali sve ostale zemlje su gotovo zanemarive kada gledamo vanjskotrgovinsku razmjenu.
Logično je da se radi da se to kudikamo poboljša i uspostavi mnogo veća trgovinska razmjena ali top prioritet su nam države Unije. Krucijalno je u godinama koje dolaze raditi na ispunjavanju svih onih pravila koje od nas traži EU, raditi na poboljšanju domaćih kapaciteta kako bi ispunili te uvjete i u još značajnijoj mjeri izvozili u države EU. Ukoliko u nekom kraćem, razdoblju uspijemo doći do toga, ne treba sumnjati kako će to značiti i brži ekonomski oporavak, nova radna mjesta, veće plaće…
Delegacija EU u BiH i sve institucije Unije nam već godinama pomažu u svemu ovome, nesumnjivo će se to nastaviti i u budućnosti, a domaće vlasti moraju zasukati rukave i početi mnogo više raditi na ekonomskom oporavku.