Piše: Antonela Marinović Musa

Svjetski dan darivatelja krvi obilježava se 14. lipnja kako bi se izrazila zahvalnost dobrovoljnim darivateljima, ali i potaknulo druge da daruju tekućinu koja život znači. Bio je to povod da kontaktiramo Crveni križ ŽZH kako bismo saznali koliko je u protekloj godini prikupljeno doza krvi, tko su rekorderi s najviše darovanih doza, ali i koja prava i pogodnosti imaju dobrovoljni darivatelji krvi.

Naime, u 2020. godini struktura CK ŽZH organizirala je 33 akcije kojima je pristupilo 1.556. darivatelja krvi, a prikupljeno 1.278 doza. Najviše ih je prikupljeno u Širokom Brijegu, njih 362, zatim 351 doza u Ljubuškom, u Grudama 298, dok je u Posušju darovano 267 doza krvi.

Porast broja prikupljenih doza

Kako navode iz Crvenog križa ŽZH, rekord u darivanju krvi na području ove županije drži Ljubomir Rašić iz Ljubuškog s 90 darovanih doza krvi, slijede ga Širokobriježani Srećko Slišković i Ivica Šaravanja, oba s po 68 darovanih doza krvi, zatim Vlado Bogut iz Gruda s 59 te Branko Leko iz Posušja s darovanih 49 doza krvi. Svi oni, kako nadalje ističu iz CK ŽZH, su dobrovoljni darivatelji krvi više od 20, a Ljubomir Rašić čak 30 godina, što zaslužuje svaku pohvalu.

Važno je spomenuti kako u ŽZH 1,64 posto stanovništva redovito daruje krv, po čemu su druga županija u FBiH, odmah iza Zeničko-dobojske županije. Toj brojci svakako treba pridodati i one koji su redoviti darivatelji krvi u Transfuzijskom centru Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

„Tijekom 18 akcija dobrovoljnog darivanja krvi, u proteklih šest mjeseci na području ŽZH prikupljeno je 617 doza, što je na razini 2019. i 2020. godine koja je bila izazovna zbog pojave koronavirusa. Moramo istaknuti porast broja prikupljenih doza krvi u protekloj godini u odnosu na 2019., i to u Posušju za 28 posto te u Ljubuškom za 23 posto. Također, ulažemo napore da dodatno animiramo srednjoškolce i maturante, a akcije darivanja krvi organiziramo i u većim tvrtkama te ovim putem pozivamo i sve ostale da omoguće svojim radnicima da budu dio ovog humanog čina“, poručuju iz CK ŽZH.

Prava i pogodnosti

Na upit koja prava i pogodnosti imaju dobrovoljni darivatelji krvi, kazali su nam kako, primjerice, srednjoškolci imaju pravo na slobodan školski dan.

„Svih sedam javnih srednjoškolskih ustanova na području ŽZH, u suradnji s gradskim i općinskim organizacijama Crvenog križa i Transfuzijskim centrom SKB Mostar, organiziraju akcije dobrovoljnog darivanja krvi za svoje punoljetne učenike, a prije samih akcija vrši se animacija srednjoškolaca kako bi im se približila važnost dobrovoljnog darivanja krvi. Obrazovni sustav, uz pomoć Crvenog križa, na taj način pridonosi jačanju svijesti o humanosti i važnosti darivanja krvi kod mladih“, naglašavaju iz CK ŽZH.

Prema odredbama Zakona o radu Federacije BiH, dobrovoljni darivatelj krvi ima pravo na najmanje jedan slobodan dan plaćenog odsustva za svako darivanje krvi, ako je u radnom odnosu. Iako su zakonom propisane veće novčane kazne za kršenje ovog prava radnika koji je odlučio dobrovoljno darivati krv, povratne informacije su poražavajuće. Nažalost, većina privatnih tvrtki ne poštuje pravo radnika te ovim putem apeliramo na sve poslodavce da omoguće slobodan dan svakom dobrovoljnom darivatelju krvi i tako iskažu poštovanje prema darivanju krvi, toj plemenitoj gesti koja spašava život.

Rad tijekom pandemije

Također, u suradnji sa Zavodom za zdravstveno osiguranje ŽZH, gradske i općinske organizacije Crvenog križa osiguravaju refundaciju troškova markice, godišnje premije zdravstvenog osiguranja za sve darivatelje krvi koji su krv darovali najmanje deset puta u svom životu. Ipak, najveća pogodnost, kako ponosno ističu iz CK ŽZH, jest spoznaja da darovanom krvlju spašavamo živote.

Kažimo i to kako je važnu ulogu Crveni križ ŽZH odigrao i tijekom pandemije koronavirusa sa svojim gradskim i općinskim organizacijama te je bio na raspolaganju starijim i nemoćnim osobama, kao i svima ostalima.

„Pružali smo volonterske usluge pri nabavci hrane, lijekova i drugih potrepština onima koji su tražili pomoć Crvenog križa. Jednako tako, u suradnji sa županijskim Ministarstvom zdravstva, rada i socijalne skrbi te kolektivom psihologa, uspostavili smo dežurnu telefonsku liniju za pružanje psihosocijalne pomoći u vrijeme kada su se stanovnici ŽZH prvi put susreli s pandemijom globalnih razmjera. Teško je čak i nabrojati sve aktivnosti koje su provodili volonteri i zaposlenici Crvenog križa tijekom prošle godine, no nikada nije bio doveden u pitanje program dobrovoljnog darivanja krvi, kao i izvođenje obuke i osposobljavanje iz pružanja prve pomoći, odnosno programi u kojima Crveni križ ima javne ovlasti. Vrijedi podsjetiti i na prikupljenu i dostavljenu pomoć potresom pogođenom području Petrinje na početku ove godine, kada smo otpremili preko 120 tona humanitarne pomoći“, zaključuju iz CK ŽZH uz zahvalu Vladi ŽZH na podršci koju je pružala i pruža CK ŽZH pri provođenju svih aktivnosti vezanih za stanje nesreće uzrokovane širenjem koronavirusa.