FRANKFURT - BiH je idealan poligon za hladni, zamjenski rat Rusije protiv Zapada. Posebno kada nije jasno govori li Zapad jednim jezikom, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u kontekstu neslaganja Moskve s kandidaturom Christiana Schmidta za novog šefa Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH.

Christian Schmidt

FAZ cijeni da Rusija na Balkanu demonstrira 'svoju remetilačku moć' a kao primjer toga navodi neslaganje Moskve s izborom novog visokog predstavnika za BiH. Na tu funkciju Njemačka je u siječnju ove godine kandidirala bivšeg parlamentarnog tajnika pri Ministarstvu obrane i bivšeg ministra poljoprivrede Njemačke Christiana Schmidta. S tim u svezi, bh. mediji su objavili da je Berlin s Moskvom napravio jednu vrstu deala na račun BiH, a koji je, prema istim izvorima, trebao osigurati pristanak Rusije na izbor njemačkog kandidata za prvog čovjeka OHR-a i dovesti Washington, koji se nalazio u fazi smjene vlasti s Trumpa na Bidena, pred svršen čin', podsjeća FAZ u tekstu naslovljenom „Remetilačka paljba Moskve".

“Ali potpora Moskve", nastavlja FAZ, „nipošto nije osiguraena“. S tim u svezi, ovaj list ukazuje na izjave veleposlanika Ruske Federacije u Beogradu Aleksandra Botsan Kharchenka te podsjeća da je on nedavno, u svojevrsnom upozoravajućem intervjuu, ne samo rekao da Moskva ne odobrava imenovanje novog visokog predstavnika, već i da smatra da je vrijeme za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu. Podsjeća se i da je ruski veleposlanik naznačio da će se Rusija, bude li potrebno, u Vijeću sigurnosti UN-a okrenuti protiv kandidature Schmidta.

Koliko daleko su Rusi spremni ići?

„Nitko ne zna koliko daleko su Rusi spremni ići. U State Departmentu postoje glasovi koji kažu da će se, bude li potrebno, Rusiju i Vijeće sigurnosti zaobići. Preliminarna odluka mogla bi biti donesena na sastanku Vijeća za provedbu mira (PIC),  zakazanog za 16. ožujak. I Rusija je članica tog tijela koje nadgleda rad visokog predstavnika i odlučuje o njegovu imenovanju, no, dodaje FAZ, za sada nije jasno ni podupire li Washington njemačkog kandidata. List dodaje da se radi o potezu koji je njemačka strana povukla u kasnoj fazi Trumpove vladavine, u vrijeme zatišja između Europe i SAD u pogledu politike na Balkanu, i ističe da nova američka vlast do sada nije službeno dala potporu Schmidtu. “Iza kulisa, kako se čini, stvari tako stoje da ni u Berlinu izgleda nisu (više) sigurni. Sve dok potpora Washingtona nije osigurana, besmisleno je stavljati Schmidtovu kandidaturu na izglasavanje. Jer, kako smatraju u Berlinu, neugodno iznenađenje, na kraju krajeva, prijeti, ne s ruske, već s američke strane“, navodi FAZ i dodaje da se Berlin, ipak, nada da vrstan poznavalac Balkana Joe Biden neće odmah na početku svog predsjedničkog mandata Nijemcima podići znak "Stop".

Britanski protivkandidat Schmidtu?

Stvari ne pojednostavljuje ni činjenica da se nedavno govorilo i o britanskom protukandidatu Schmidtu na funkciji visokog predstavnika. Tim prije, što bi u slučaju njemačko-američkog dogovora ostalo neizvjesno koliko duboko bi sezao otpor Moskve, piše FAZ i navodi da bi Rusija mogla povećati svoj angažman i, npr., prekinuti europsku vojnu misiju EUFOR u BiH, čija je zadaća potpora Daytonskom sporazumu i obuka Oružanih snaga BiH. Od početka misije 2004. godine, Vijeće sigurnosti UN-a, uz rusku potporu, svake godine produžava mandat EUFOR-a. „Ako bi to zaista željela, Rusija bi mogla spriječiti sljedeće produženje mandata“, konstatira autor analize FAZ-a i zaključuje da je BiH idealan poligon za hladni, zamjenski rat Rusije protiv Zapada, osobito onda  kada nije jasno govori li Zapad jednim glasom.