Dnevni.ba - PRELOADER

RODITELJI, DJECA I NASTAVNICI U STRAHU: Hoće li škole postati nova žarišta koronavirusa?

03 Ruj 2020


RODITELJI, DJECA I NASTAVNICI U STRAHU: Hoće li škole postati nova žarišta koronavirusa?

Samo dva radna dana prije početka nove školske godine, sudeći po reakcijama roditelja, ali i nastavnika po društvenim mrežama, u HNŽ-u vlada pravi kaos uoči početka nove školske godine. Roditelji se masovno žale da nikakvih konkretnih informacija o načinu provođenja nastave nemaju, a nastavnici da su mnoge mjere neprovedive i da ne znaju kako će cijeli proces izgledati u praksi. Očigledno je da mnoge škole, kojima je prepuštena organizacija nastave, očekuju do kraja tjedna nove smjernice koje će se razlikovati od prijašnjih, pa zbog toga još uvijek nisu objavili ni školske rasporede ni detaljne upute za ponašanje

Početak nove školske godine pod nejasnim i neizvjesnim uvjetima pandemije prouzročili su veliku neizvjesnost kod roditelja i školskog i nastavnog osoblja širom BiH.

Evidentan je i strah da bi početak nove školske godine mogao prouzročiti dramatično širenje i raznošenje koronavirusa, kako unutar škola, tako i prenošenje izvan njih. Dok je u jednom dijelu BiH školska godina započela već u ponedjeljak, u nekoliko županija nastava kreće 7. rujna.

Unatoč preporukama i propisima nadležnih ministarstava mnogo toga je ostalo nedorečeno, nejasno, a u određenim dijelovima čak i nelogično.

Djeca pod psihozom

Da su čak i djeca pod određenom dozom psihoze, pa čak i straha od koronavirusa, svjedoči i snimak TV N1 koji se regijom propirio kao viralni hit.  Naime,  novinarka N1 televizije razgovarala je s jednim prvašićem u Sarajevu koji joj je objasnio kako se treba ponašati u pandemiji.
Dječak je, noseći masku na licu, upozorio reporterku da ona svoju masku ne nosi pravilno. Nosila ju je ispod nosa, samo preko usta, a mališan ju je upozorio da to nije dobro.
- Korona ba, korona je, treba maska, neću da se zarazim. i plus, stavi masku na nos, rekao joj je dječak, na što se ona ispričala zbog nepravilnog nošenja maske, rekla dječaku da je u pravu i pitala ga je li mu jasno što znači da će svi u školi morati biti na distanci.
- Jeste, jeste. Mogu se malo odmaknuti zbog korone, rekao je dječak i brzo se udaljio od novinarke i njezine ekipe.
Iako je ovaj snimak kod većine gledatelja izazvao simpatije, pa čak i smijeh, u svojoj suštini je pokazatelj koliko smo djecu, koja su šest mjeseci većinom bez socijalnog kontakta s vršnjacima, svi zajedno prestrašili strahom od zaraze koronavirusom.
Kada tome pridodamo sve mjere koje su vlasti propisali, a djeca će ih se morati pridržavati u školama, veliko je pitanje kakve će psihološke posljedice cijela situacija proizvesti na mališanima koji očigledno više neće imati bezbrižno djetinjstvo već će se morati odgovorno ponašati na način na koji nisu navikli. A preporuke čak ni roditeljima i nastavnicima, barem onakve kakve su propisane u HNŽ, nisu do kraja jasne, a po mnogima su neprovedive i neizvedive iz više razloga.

Kaos i nepoznanice

Samo dva radna dana prije početka nove školske godine, sudeći po reakcijama roditelja, ali i nastavnika po društvenim mrežama, u HNŽ-u vlada pravi kaos uoči početka nove školske godine.

Roditelji se masovno žale da nikakvih konkretnih informacija o načinu provođenja nastave nemaju, a nastavnici da su mnoge mjere neprovedive i da ne znaju kako će cijeli proces izgledati u praksi. Očigledno je da mnoge škole, kojima je prepuštena organizacija nastave, očekuju do kraja tjedna nove smjernice koje će se razlikovati od prijašnjih, pa zbog toga još uvijek nisu objavili ni školske rasporede ni detaljne upute za ponašanje.
No, po trenutnim uputama djeca će u školama provoditi maksimalno dva sata dnevno, školski sat će biti organiziran na trideset minuta, izvjesno je da će mnogo razreda biti ‘prepolovljeno’, da će biti organizirana distance između učenika, maske će biti obavezne unutar školskih prostorija, ali ne i učionici. Izvjesno je da će se djeci mjeriti temperature prije ulaska u školske prostorije, neće biti velikog odmora niti će roditeljima biti dozvoljen ulazak unutar škole.
Posebnu ogorčenost kod roditelja je izazvala informacija da će se ipak odvijati određeni vid online nastave, iako je tako nije bilo najavljeno. Naime, roditelji su obaviješteni da će školski ‘materijal’ biti podignut na online platformu za koju će roditelji dobiti pristup. A to u praksi znači, da će uz domaću zadaću s djecom kući morati, gotovo sigurno, ponovo morati organizirati jedan vid nastave ‘na daljinu’.

Zbog toga, mnogi postavljaju pitanje zašto onda uopće idu u školu dva sata, ako će nakon toga ponovo morati djeca ‘raditi’ online. Uz to, mnogo je prigovora da vlast nije ništa uradila da se djeci osiguraju tehnički uvjeti za online praćenje nastave poput nabavke računala, tableta, laptopa…

Nema preventivnog testiranja

Zabrinutost izaziva i činjenica da su vlasti maksimalno skratile vrijeme boravka u školama, pa će nakon toga djecu pretežno ‘preuzimati’ bake i djedovi, jer zbog svojih obaveza roditelji to neće moći.

Mnogi smatraju da će to pridonijeti dramatičnom širenju virusa među posebno ugroženim skupinama ljudi, pa se postavlja pitanje gdje je tu u stvari ‘briga za zdravlje građana’. 

K tome, kada tome dodamo propis po kojem će cijeli razred ići u samoizolaciju kućama, ukoliko se ustanovi makar jedan pozitivan slučaj, stvari se dodatno kompliciraju. Također, preventivno testiranje na Covid-19 nije predviđeno za uposlenike škola, a statistički je nemoguće da asimptomatskih slučajeva koronavirusa nema.

Podsjetimo, kada su u pitanje djelatnici vrtića, organizira se preventivno testiranje svakih 21 dan, pa se opravdano postavlja pitanje zašto isto nije uvedeno i za uposlenike škola. O eventualnim serološkim testiranjima djece kako bi se saznalo imaju li antitijela na koronavirus, što bi dugoročno moglo jako pomoći, nitko očigledno ni ne razmišlja.
Također, postavlja se pitanje čemu rotacija učenika u razredima u kojima je njihov broj iznad 15, jer što će se postići time da svaki dan jedan učenik ostaje kući i nastavu prati ‘online’. Na koji točno način je smanjen rizik prenošenja virusa ako primjerice svako 16 dana u razredu koji broji 16 učenika jedno dijete ‘ostaje’ kući?
Ukoliko se u ovih nekoliko dana do početka nove školske godine nešto dramatično ne promijeni, očigledno je da prijeti kaos uslijed kojeg će idućih mjeseci dramatično doći do povećanja broja oboljelih od koronavirusa, jer prijeti opasnost da škole postanu nova žarišta širenja koronavirusa. Jer, u mnoštvu smjernica i preporuka, onog najvažnijeg nema ni u tragovima – a to je po preporukama Svjetske zdravstvene organizacije - upravo testiranje! G. S.



DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

21 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

20 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

19 Stu 2024