Vlada Republike Srpske povukla je, dan uoči održavanja entitetske skupštine, Prijedlog zakona o nepokretnoj imovini.

Ovo je potvrdio predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić.

Kako je rekao, zakon je povučen na doradu. Riječ je o zakonu prema kojem se omogućava knjiženje državne imovine na ovaj entitet, što je već dva puta suspendirao  visoki predstavnik Christian Schmidt.

Kronologija

Prethodno ga je van snage stavljao Ustavni sud BiH, proglašavajući ga neustavnim. Prema tom zakonu, nepokretna imovina koju koriste vlasti RS-a, jedinice lokalne samouprave, javna poduzeća, javne ustanove i druge službe koje je osnovao RS, po sili zakona pripada njima, kako se navodi u pojašnjenju.

Ustavni sud i Ured visokog predstavnika u BiH u više navrata su presudili da samo država Bosna i Hercegovina može raspolagati državnom imovinom, te je stoga ovakav zakon u suprotnosti sa ranijim odlukama Ustavnog suda i OHR-a.

Raspolaganje državnom imovinom je zabranjeno zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown i važi do usvajanja novog na razini BiH, a koji utvrđuje koja imovina pripada kojem nivou vlasti. Na državnom nivou taj zakon nikada nije usvojen.

Isti Zakon o nepokretnoj imovni usvojen je u Narodnoj skupštini Republike Srpske 28. prosinca prošle godine, ali ga je Ustavni sud 2. ožujka 2023. privremeno stavio van snage do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o usklađenosti s Ustavom BiH.

Prethodno je zakon suspendovao visoki predstavnik u veljači ove godine. Visoki predstavnik je tada naglasio kako se pitanje državne imovine ne može riješiti jednostranim mjerama i podsjetio donosioce odluka da je Parlamentarna skupština BiH pravo mjesto za rješavanje ovog pitanja.

Nakon ovih poteza, Narodna skupština je usvojila zaključke kojima je pozvala na nepoštivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a 27. lipnja su ovi zaključci dobili i zakonsku formu. Usvojena su dva sporna zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda i neobjavljivanju odluka OHR-a u entitetskom službenom glasniku.

Na to je reagirao visoki predstavnik izmjenama Krivičnog zakona BiH, kojima je nepoštovanje i neprovođenje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo, s mogućnošću kazne zatvora do pet godina. Ne mareći za to, predsjednik RS-a Milorad Dodik potpisao je ukaz o proglašenju ovih zakona, a oni su objavljeni i u Službenom glasniku RS-a. Zbog toga je podignuta optužnica protiv Dodika i vršitelja dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, Miloša Lukića.

Najviše zakonodavno tijelo u Republici Srpskoj prvi put je usvojilo Zakon o nepokretnoj imovini 10. Veljače prošle godine. Tada ga je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a proglasio štetnim po vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda, ali Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS-a na sjednici održanoj 23. ožujka odbacilo je njihov zahtjev.

Bonske ovlasti

Shodno tome, tadašnja predsjednica RS-a Željka Cvijanović potpisala je ukaz o proglašenju i zakon je objavljen u Službenom glasniku RS-a u travnju prošle godine, i trebao je da stupi na snagu osam dana kasnije.

Schmidt je dan uoči stupanja zakona na snagu, prvi put uporabio Bosnke ovlasti u svom mandate, donoseći nalog o obustavljanju primjene tog zakona, a Ustavni sud BiH je prije godinu zakon proglasio neustavnim i stavio ga van snage. Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH iz 2005, kao državna je definirana nepokretna imovina koja je pripala Bosni i Hercegovini na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše Socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine.

Državnom je definirana i imovina kojom je BiH upravljala kao nekadašnja republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije do 1992., u vrijeme izbijanja ratnih sukoba na prostoru bivše SFRJ. Vijeće za provođenje mira u BiH je u rujnu 2004. godine zatražilo od Bosne i Hercegovine da nađe trajno rješenje za pitanje državne imovine.

Vijeće čine Sjedinjene Države, Rusija, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Evropska unija te Organizacija islamske konferencije koju u PIC-u predstavlja Turska. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 2012. stavio van snage zakon koji se bavio pitanjem državne imovine u Republici Srpskoj. Tim zakonom je bilo predviđeno da nepokretna imovina, kojom je zabranjeno raspolaganje, bude upisana kao vlasništvo RS-a. Ustavni sud BiH je, u skladu sa ovom odlukom, kasnije osporavao i druge zakone koji državnu imovinu prepisuju na entitet.

U rujnu 2021. neustavnim je proglašen entitetski Zakon o šumama, a godinu i po ranije, u veljači 2020. godine Zakon o poljoprivrednom zemljištu RS-a. Ova pravosudna institucija je, takođe, u veljači 2020. godine ocijenila neustavnim i više članova Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS-a. U svim odlukama, navedeno je da se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine.

N. K.