Na desetine reprezentativnih, povijesnih objekata širom Mostara, koji su teško oštećeni u ratu i danas stoje u ruševinama, predstavljajući opasnost za ljude i promet.

Najviše takvih je u Ulici maršala Tita, među Mostarcima poznatijoj kao Glavna ulica, koja se nalazi blizu Starog mosta. Više porušenih javnih objekata nalazi se i na Španjolskom trgu, u centru Mostara, gdje je tijekom 1993. i 1994. bila ratna linija razdvajanja između snaga Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije Republike BiH.

Kako su ranije gradske vlasti objašnjavale, objekti su ostali neobnovljeni zbog nedostatka investicija, ali i zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, pošto su zgrade građene dijelom i kao privatne u vrijeme austrougarske uprave, pa su tijekom perioda socijalizma nacionalizirane, tako da još nisu riješena imovinska pitanja.

Gradske vlasti su tvrdile i da obnova objekata širom Mostara ovisi i od viših razina vlasti - županija, entiteta, odnosno države Bosne i Hercegovine.

Odgovorni su svi

Vijećnik u novom sazivu Gradskog vijeća Mostara Silvio Bubalo (HRS) smatra da se na rješavanju ovoga problema mora početi raditi što je moguće prije, ne samo zbog stanara, već i zbog kompletne slike grada, s naglaskom na posjete turista.

- Često vidim turiste kako nažalost poziraju uz te objekte, kao da im je to zanimljivo ili kao da im o tomu nešto nije jasno. Nažalost, te ruševine su sramota svih nas, bez obzira tko danas vlada ili tko je vladao jučer ili prije 20 godina. Za ovih trideset godina od početka rata u Mostaru do danas, obnovilo se možda 15 posto ruševnih objekata i vratilo u prvobitnu funkciju. Teško je naći, dakle, riječi kojima bi se opisala nebriga i nemar u gradu u kojemu živimo, kaže Bubalo.

Na pitanje da li današnje Gradsko vijeće konačno može ili hoće početi raditi na rješavanju ovoga problema, dodaje:

- Naravno da može i da trebamo, ali je uvijek da li postoji volja kod svih. Čini mi se da kod onih koji čine vlast ipak preovladava interes, ali ipak vjerujem da ćemo doći uskoro i do ovog problema i da ćemo ga početi rješavati. Dosad su im u fokusu bili nadzorni i upravni odbori, poduzeća i ravnatelji, GIP, jer je njima to očigledno najvažnije. Vrijeme je, ako su već to riješili, da počnemo raditi i na stvarnim problemima građana ovoga grada.

Kulturno-povijesni značaj

Arhitektica Maja Popovac ističe kako se na problem ruševnih objekata mora gledati s više aspekata, te da one danas uz sve ipak simboliziraju jednu epohu grada.

- Da se razumijemo, ruševine u središnjoj gradskoj zoni su problematične i nedopustive. Na neki način su opravdane ako trebaju svijetu prikazati određeni period življenja ili preživljavanja ovdje. U tome slučaju, potrebno je problemu pristupiti detaljno i studiozno. Jedan od problema su imovinsko-pravni odnosi. Pitanje je koliko je Gradska uprava svjesna toga. U većini ruševina Grad je do momenta rušenja bio vlasnik zemljišta na kojemu su građeni objekti, a u kojima su fizička lica kasnije dobijala stanove. U slučajevima objekata koji su i danas u ruševnom stanju, to nije bio slučaj, jer da jeste imovinsko-pravni odnosi bi se lako riješili i došlo bi do otkupa i obnove. Neki od ranijih vlasnika ovih drugih objekata pouzdano znam, nisu pristajali na ponude grada koje su se odnosile na današnje ruševine, navodi Popovac.

Posebno značajno je, smatra, spomenuti i vrijednost ovih objekata i njihovu važnost za Mostar. 

- Neki od ruševnih objekata imaju veliki kulturno-povijesni značaj, poput recimo Zeme ili Name. Tu se postavlja pitanje da li imamo pravo pristupiti njima jednako kao drugim objektima koju su također devastirani, a nemaju taj značaj. Situacija je ekstremno komplicirana i zahtijeva stručnu analizu. Ali tu analizu bi trebali raditi eksperti, odnosno timovi eksperata, a ne povjerenstva imenovana na način kao dosad. Ti eksperti bi trebali procijeniti vrijednost svakog od objekata, kada kažem vrijednost tu ne mislim samo na nominalnu ili novčanu vrijednost. Dakle, prvo je potrebno napraviti malu mapu onoga što se treba uraditi, a zatim poredati prioritete. Bez pravih projekata – ništa.

H. Ž.