Dnevni.ba - PRELOADER

Rusi šokirani gubicima u Ukrajini, planiraju poslati rezerviste

15 Svi 2022


Rusi šokirani gubicima u Ukrajini, planiraju poslati rezerviste

Institut za proučavanje rata objavio je novu analizu i kartu sukoba u Ukrajini.

"Ukrajinsko uništavanje značajnih elemenata ruske motorizirane brigade koja je 11. svibnja pokušala prijeći pontonski most preko rijeke Siverski Donjec šokiralo je istaknute ruske vojne blogere i analitičare. Počeli su komentirati nesposobnost ruske vojske sa stotinama tisuća sljedbenika. 

Pokušaj prijelaza rijeke pokazao je zapanjujući nedostatak taktičkog smisla jer satelitske slike pokazuju uništena ruska vozila skupljena na oba kraja razrušenog mosta", piše Institut za rat.

"Prema ukrajinskim dužnosnicima, ukrajinske snage će vjerojatno provesti protuofenzivne operacije kako bi istjerale Ruse iz okolice Izjuma. Ranije smo primijetili da je ruska topnička vatra usmjerena na zapad iz okolice Izjuma vjerojatnije imala za cilj ometanje takve protuofenzive.

Ruske snage nastavile su s povlačenjem iz Harkivske oblasti, ali će vjerojatno nastojati zadržati liniju istočno od Vovčanska kako bi osigurale kopnenu komunikacijsku liniju (GLOC) koja ide od Belgoroda preko Vovčanska do Izjuma. 

Teren na ovom području općenito pogoduje Ukrajini, a Rusi imaju i druge GLOC-ove kojima mogu opskrbiti Izjum, tako da Ukrajinci u ovom trenutku možda neće pokušavati napredovati mnogo dalje na istok.

Ukrajinski branitelji nastavili su se boriti u tvornici Azovstal u Mariupolju unatoč strašnim uvjetima i ruskim napadima", stoji u analizi.

https://twitter.com/TheStudyofWar/status/1525637472918568960

Rusija planira poslati do 2500 rezervista u rat u Ukrajini, koji su sada obučeni u centrima za obuku u regijama Voronjež, Belgorod i Rostov, objavio je glavni stožer.

Antony Blinken, američki državni tajnik, sastao se danas u Berlinu s Liz Truss, ministricom vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva, Philippeom Errereom, glavnim ravnateljem za politička i sigurnosna pitanja Francuske, i Annalenom Baerbock, ministricom vanjskih poslova Njemačke.

Razgovarali su o ruskoj invaziji na Ukrajinu, Iranu i zajedničkom sveobuhvatnom planu djelovanja.

Švedska premijerka Magdalena Andersson rekla je da će sutra zatražiti široku potporu parlamenta za podnošenje zahtjeva za pristupanje NATO-u nakon što je njezina stranka objavila da podupire ulazak u Savez.

Čelnik republikanaca u Senatu Mitch McConnell izjavio je da će Finska i Švedska biti "važni dodaci" NATO-u. McConnell je rekao da bi Finska i Švedska, za razliku od nekih članica zapadnog saveza, vjerojatno bile u poziciji da plaćaju svoje obveze prema NATO-u i da će ponuditi značajne vojne sposobnosti.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba pozvao je Njemačku da preuzme vodstvo u procesu koji vodi k tome da Ukrajina postane dio Europske unije. Kuleba je rekao da je tijekom svog posjeta Berlinu ranije ovog tjedna imao "vrlo racionalnu raspravu s Nijemcima o tome da Ukrajina postane dio EU".

"Rekao sam im da će se to dogoditi. Neizbježno je da će Ukrajina prije ili kasnije dobiti status kandidata. Njemačke elite imaju izbor voditi ovaj proces i upisati svoja imena u povijest Europe ili će se to ipak dogoditi, ali bez njihovog vodstva”, dodao je.

Rusija će odgovoriti na sve bezobrazluke ili nezakonite korake zapadnih zemalja, izjavila je Putinova propagandistica Marija Zaharova.

"Koraci koji su negdje bezobrazni, negdje jednostavno izvan prava i međunarodnog prava i naših bilateralnih odnosa... Na sve ćemo to odgovoriti", rekla je.

Posebno se osvrnula na Poljsku.

"Ako govorite o političkim odnosima s Poljskom, to zahtijeva stvarno ozbiljnu analizu o tome kako načelno graditi odnose s trenutnim vodstvom ove zemlje. Nitko ne bi trebao misliti da situacija može ostati na razini na kojoj je. Ovdje nema opcija", naglasila je Zaharova.

Geopolitički stručnjak Vlatko Cvrtila komentirao je situaciju u Ukrajini i odluku Finske i Švedske da se priključe NATO-u.

"Mislim da tu oružje sada nije u pitanju, Rusija naprosto nema mogućnosti jer je većinu svojih vojnih kapaciteta angažirala u agresiji na Ukrajinu. Ali sigurno će biti nekih posljedica, kao prekida isporuke električne energije, što je puno manji problem za Finsku.

Puno veći bi bio kad bi to bila zabrana isporuka plina jer Finska puno više ovisi o ruskom plinu. Bit će vjerojatno i drugih verbalnih, diplomatskih poruka prema Finskoj, ali iz toga se neće ništa dogoditi. Da se to dogodilo prije nekoliko godina, to bi bio stvarno presedan, da dvije neutralne države uđu u NATO", kaže.

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

5 h 30 min

U novom broju donosimo

Novi broj

18 Lip 2025

U novom broju donosimo

Novi broj

16 Lip 2025