Piše: V.S.Herceg

Kao nikada do sada, Rusija je jučer preko svog veleposlanstva u Sarajevu, izravno zaprijetila Bosni i Hercegovini da će "u slučaju praktičnog približavanja BiH i Alijanse reagirati na taj neprijateljski korak".

No, iako je BiH još daleko od članstva u NATO-u, to je jasan znak najave intenzivnog ruskog uplitanja, ali i same prijetnje NATO-u, ukoliko se BiH "praktično približi" Alijansi.

Nakon što je Crna Gora primjena u NATO-članstvo, BiH je po svemu sudeći sljedeće bojno polje za očuvanje ruskih interesa na Balkanu. Ovakav, otvoren i upozoravajući stav Rusije naišao je na brojne reakcije bh. dužnosnika, ali i odgovor iz NATO-a i Veleposlanstva SAD-a u BiH.

-Priopćenje Veleposlanstva Ruske Federacije još je jedan jasan kontrast između pomoći koju Bosni i Hercegovini nude NATO saveznici i naši EU partneri, i onoga što nudi Rusija, reakcija je iz američkog veleposlanstva u BiH, dok su iz NATO-a istaknuli da su „prijetnje neprihvatljive“.

Stav ruskog veleposlanstva u BiH: "Smisao NATO-a borba protiv Rusije"

Rusko Veleposlanstvo u BiH priopćilo je da je “smisao postojanja NATO-a, koji se pretvorio u geopolitički projekt Zapada, borba protiv Rusije, te da će u slučaju praktičnog približavanja BiH i Alijanse reagirati na taj neprijateljski korak”, priopćeno je iz Veleposlanstva Rusije u BiH, gdje je veleposlanik Igor Kalabuhov.

“U svezi s brojnim publikacijama koje hvale navodne prednosti članstva BiH u Sjevernoatlantskom savezu, željeli bismo izraziti svoje mišljenje po ovom pitanju.

Prema izjavama, jedna od glavnih teza u korist euroatlantskih integracija BiH je psihološki i emocionalni aspekt. Kažu da je NATO „najmoćniji savez na svijetu“, sposoban uspostaviti dugoročni mir i stabilnosti u regiji u kojoj „tradicionalno ključaju nesuglasice, te postoji visoki rizik sukoba“, što će dovesti do toga da će „europski prostor postati kompaktniji, a politike država članica – predvidljive“. Zar je NATO neka duševna bolnica koja je stvorena zbog liječenja postojećih strahova i fobija kod svojih pacijenata? Postavlja se logično pitanje: koga se BiH boji? Od koga bi je saveznici u bloku trebali zaštititi?”, stoji u reakciji iz ruskog veleposlanstva u BiH.

Podsjećaju da je stav Rusije o proširenju NATO-a dobro poznat.

“U slučaju praktičnog zbližavanja BiH i NATO-a, naša zemlja će morati reagirati na ovaj neprijateljski korak. Na kraju, ni jedna runda proširenja alijanse nije poboljšala odnose Rusije s novim pristalicama NATO-a. Sama ekspanzija slabi regionalnu sigurnost i stabilnost, generira psihologiju „država na ratnoj liniji“, stvarajući, u suštini, nove ili pomičući stare linije podjele u Europi, u suprotnosti je s potrebom za pojavom kvalitativno novog sustava kolektivne sigurnosti na kontinentu, koji upravo zahtjeva ujedinjenje napora u borbi protiv novih prijetnji i rizika.

Umjesto toga smisao postojanja Sjevernoatlantskog saveza koji se pretvorio u geopolitički projekt Zapada je borba protiv Rusije, a pristupanje njemu će prinuditi Sarajevo na zauzimanje strane u vojno-političkoj konfrontaciji, čiju filozofiju Amerikanci, a uslijed njih i NATO, nameću Europi. Zar je to ono čemu BiH teži? Štoviše, uvjereni smo da je mehaničko proširenje NATO-a inercija prošlosti, ovjekovječivanje pristupa blokova iz vremena Hladnog rata, koji se, podsjećamo, odavno završio. Nažalost, naši partneri u Bruxellesu to često zaboravljaju”, upućena je i kritika i prema EU.

Iz ruskog veleposlanstva navode da, “što se tiče glavne stvarne prijetnje suvremenosti – terorističke, NATO, kako pokazuje praksa, nije u mogućnosti na nju odgovoriti”.

“Štoviše, akcije saveznika u Iraku, pa u Libiji i drugim zemljama regije Bliskog istoka, uključujući Siriju, samo šire ekstremizam i kaos, stvaraju plodno tlo za pojavu novih terorističkih ćelija, čija meta odmazde postaju i države članice bloka. I o tome bi trebale razmisliti bosanskohercegovačke vlasti, s obzirom na činjenicu da su se neki građani BiH borili u Siriji na strani militanata, a sada se masovno vraćaju u domovinu. Još jedan mit je da je NATO struktura koja promovira pomirenje te doprinosi pronalaženju dodirnih točaka među svojim članicama. Dovoljno je navesti primjer Turske i Grčke, koje su u permanentnom međusobnom sukobu i čiji se odnosi nisu nimalo poboljšali tijekom članstva u bloku”, kritike su prema NATO-u.

U ovom priopćenju iz ruskog veleposlanstva ističu i da pristupanje NATO-u neće automatski popraviti ni socijalno-ekonomsku situaciju u BiH, na što, kako navode, ovdje toliko računaju mnoge pristalice alijanse.

“Jer željeno članstvo u organizaciji ne podrazumijeva samo korištenje njenih mogućnosti, već i prihvaćanje određenog niza obveza. Je li BiH spremna slati svoje mlade u udaljene krajeve planete da ginu za tuđe geopolitičke interese? Znatno povećati svoju vojnu potrošnju umjesto usmjeravanja tih sredstava na rješavanje gorućih problema kojih i bez toga ima dovoljno u BiH? Alijansa nije uspjela adekvatno reagirati ni na širenje pandemije koronavirusa COVID-19. Nije tajna da su države članice NATO-a među najviše pogođenim na svijetu i da imaju ozbiljne poteškoće u borbi protiv epidemije.

Suprotno našim zapadnim partnerima mi ne namećemo izbor vanjskopolitičkih prioriteta. Ali istovremeno pozivamo bosanskohercegovačke prijatelje da dobro razmisle, da izvagaju sve „za“ i „protiv“, uzmu u obzir mišljenje svih stanovnika zemlje koji su daleki od konsenzusa po ovom pitanju, da pogledaju uspješan primjer takvih dinamično razvijenih zemalja koje se nisu pridružile NATO-u kao što su Austrija, Irska, Švicarska, Švedska i Finska”, zaključuje se u svojevrsnom upozorenju iz ruskog veleposlanstva u BiH.

Veleposlanstvo SAD-a u BiH: Kontrast između NATO-a i EU-a s Rusijom

Iz Ureda za odnose s javnošću Veleposlanstva SAD-a u BiH, za Dnevni list su iznijeli svoju reakciju na priopćenje ruskog veleposlanstva u BiH.

-Priopćenje Veleposlanstva Ruske Federacije još je jedan jasan kontrast između pomoći koju Bosni i Hercegovini nude NATO saveznici i naši EU partneri, i onoga što nudi Rusija. Odnos NATO saveza sa BiH usmjeren je na reforme od kojih korist imaju svi građani i koje su komplementarne sa putem BiH ka EU. Proces Programa reformi kojeg vodi BiH prilika je za BiH da identificira vlastite reformske prioritete i način na koji vidi pomoć Saveza u njihovom ostvarenju. NATO saveznici će nastaviti pomagati BiH kako bi napredovala prema svom cilju priključenja euroatlantskoj zajednici, kao i pružati podršku Oružanim snagama BiH kada reagiraju u kriznim situacijama i pružaju pomoć u nekom drugom obliku, istaknuto je iz Veleposlanstva SAD-a u BIH u izjavi za Dnevni list.

Naglašava se da se, kao savez, NATO vodi konceptom kolektivne sigurnosti.

-Sigurnost, stabilnost i napredak se najbolje postižu kroz svrsishodnu suradnju. Fokus NATO saveza u BiH je na jakom partnerstvu, a vrata za članstvo ostaju otvorena. Svaka buduća odluka o pozivu BiH za priključenje NATO savezu bila bi donesena po osnovu konsenzusa svih članica i konsenzusa unutar vlasti BiH. Pristup NATO saveza pokazuje njegovo potpuno uvažavanje činjenice da važan napredak u BiH zahtijeva konsenzus, zaključuje se u reakciji iz američkog veleposlanstva u BiH.

NATO: "Prijetnje neprihvatljive"

U izjavi za N1 iz NATO-a su kazali da “svaka zemlja ima suvereno pravo odabrati vlastite sigurnosne aranžmane”.

-Hoće li se države odlučiti na suradnju s NATO-om – bilo putem partnerstva ili kao punopravne članice Saveza – ovisi o svakom pojedinačnom podnositelju zahtjeva i 30 saveznika. Nijedna treća strana nema pravo intervenirati ili staviti veto na takav proces. Sve prijetnje u tom pogledu su neprihvatljive. Vrijeme sfera utjecaja je prošlo. NATO i Bosna i Hercegovina imaju dugogodišnju i obostrano korisnu suradnju. Suradnja s NATO-om ne prejudicira niti jedno potencijalno buduće članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u, kazala je za N1 Oana Lungescu, glasnogovornica NATO-a.

Iz NATO-a su poručili su da u potpunosti poštuju suverenitet i neovisnost zemlje i pozdravljaju kontinuirani doprinos Bosne i Hercegovine euroatlantskoj sigurnosti, izvješćuje N1.

Tročlano Predsjedništvo: Reagirali Komšić i Džaferović, Dodik - ne

Na stavove iz ruskog veleposlanstva u BiH, među prvima su reagirala dva člana Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović i Željko Komšić, no ne i srpski član Milorad Dodik.

Komentirajući upozorenje Bosni i Hercegovini iz ruskog veleposlanstva, Komšić je naveo kako se ruskom veleposlanstvu mora skrenuti pozornost

niz činjenica utemeljenih na odlukama institucija BiH koje bi ono moralo poštovati.

-BiH je službeno podnijela zahtjev za učešće u MAP-u ili Akcijskom plan za članstvo u NATO-u, još 2009. u skladu s odlukom tadašnjeg saziva Predsjedništva BiH, koju je potpisao član Predsjedništva BiH, Nebojša Radmanović, a 2010. godine na NATO zasjedanju u Talinu, BiH je pozvana u MAP, gdje je postavljen uvjet – upisivanje nepokretne vojne imovine. Taj je uvjet skinut na zasjedanju NATO-a, od 5. prosinca 2018. kada je BiH pozvana na sudjelovanje u MAP-u, rekao je Komšić.

On je podsjetio da je MAP, NATO-ov plan, namijenjen za zemlje koje imaju aspiracije za članstvo, započet 1999. , s ciljem pripremanja tih zemalja aspirantica za članstvo u NATO te da su taj put prošle Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Albanija, Hrvatska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija.

Kako je kazao, BiH je svoje učešće u MAP-u započela dostavljanjem prvog Programa reformi iz studenog 2019. godine, koji je odmah dostavljen u sjedište NATO-a u Bruxellesu.

-Što se tiče priopćenja iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije, to je svakako kontinuitet njihove aktivnosti prema svim zemljama aspiranticama za članstvo u NATO-u i, nažalost, najčešće se takve aktivnosti manifestiraju kroz izazivanje većih i manjih teškoća. Tako je bilo u Crnoj Gori, pa poslije i u Sjevernoj Makedoniji, prilikom njihovog puta prema NATO članstvu. To je očito geopolitička igra Rusija koja ima za cilj zaustavljanje širenja NATO-a u Europi. Međutim, to nije samo poruka BiH, nego i našim saveznicima u okviru NATO saveza kao što su SAD, Velika Britanija, Kanada, Njemačka i drugima. Politički govor koji obiluje ‘uvijenim’ prijetnjama sigurno nije prihvatljiv ni njima, a ni nama u BiH, rekao je Komšić.

Iz kabineta bošnjačkog člana Predsjedništva Šefika Džaferovića kratko je komentirano da su “vanjskopolitički ciljevi BiH definirani Strategijom vanjske politike BiH". "Kada je članstvo u NATO-u u pitanju, stvari su definirane i Zakonom o obrani i odlukama Predsjedništva BiH. BiH će nastaviti tim putem, bez obzira na stavove i mišljenja veleposlanstva Ruske Federacije”, istaknuto je iz Džaferovićevog kabineta.

Stav ruskog veleposlanstva nije komentirao treći član predsjedništva, no oni su i od prije konstantni i poznati. Dodik, kako je to izjavljivao, ne podržava članstvo BiH u NATO-u, ali je za suradnju.

"Nema puta BiH u NATO i nijedan integrativni korak prema toj vojnoj organizaciji neće biti učinjen sve dok sam ja u Predsjedništvu BiH i vodim RS zajedno sa predsjedncom RS-a Željkom Cvijanović i drugim dužnosnicima. Iako bi to volio, nisam mogao, ukinuti Akcijski plan za članstvo u NATO (MAP) jer je za to potrebna suglasnost u okviru Predsjedništva BiH. Učinio sam da se onemogući Akcijski nacionalni plan i da se putem nekog dokumenta Program reformi pokuša održati neki oblik suradnje sa NATO-om i mi to činimo”, rekao je Dodik.

Brkić: BiH nastavlja suradnju sa NATO-om

Josip Brkić, predsjedavajući Komisije za suradnju s NATO savezom i zamjenik ministrice vanjskih poslova BiH, kazao je za N1, da je Povjerenstvo za suradnju s NATO-om je u ovom tjednu održalo svoju prvu inauguralnu konstituirajuću sjednicu u kojoj su usvojili Poslovnik o radu i dali vrlo jasan vremenski okvir da na Povjerenstvu za suradnju s NATO-om imaju program reformi za 2021. godinu do polovine aprila.

“To možda u najvećem dijelu govori o tome kakav je naš odnos, kakav je moj odnos spram toga. BiH nastavlja u pravcu suradnje sa Sjevernoatlantskim savezom jer Odluka o uspostavljanju Povjerenstva i Odluka o nastavku suradnje temelji se na odluci mjerodavnih tijela BiH, Vijeća ministara, temelji se na Strategiji vanjske politike BiH i u principu nas opredjeljuje prema jednoj strukturiranoj i intenzivnijoj suradnji sa Sjevernoatlantskim savezom”, naveo je Brkić.

"Nije nikome novost", istaknuo je, "da Ruska Federacija nema blagonaklon stav prema politici otvorenih vrata Sjevernoatlanstkog saveza". “Sve dok se odluke u BiH koje su donesene konsenzusom, inkluzijom svih onih koji su važni za taj proces donošenja odluka, mi ćemo nastaviti tamo gdje mi smatramo da bi nam trebala budućnost biti, a u ovom konkretnom slučaju nastavljamo intenzivirati suradnju sa Sjevernoatlantskim savezom”, rekao je.

“I od povjerenika Varhelyia i od zamjenika glavnog tajnika NATO-a koji su poslali svoje poruke pa sve veleposlanika Nelsona, rečeno nam je da ti integracijiski procesi su jako važni za transformacijski karakter BiH. I druga poruka temeljna je, da nismo sami”, istaknuo je Brkić.

Svaka zemlja ima suvereno pravo odabrati vlastite sigurnosne aranžmane, a da li će se države odlučiti na saradnju s NATO-om putem partnerstva ili kao punopravne članice Saveza ovisi o svakom pojedinačnom podnositelju zahtjeva i 30 saveznika, kazala je za Fenu glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu. Kako je naglasila nijedna treća strana nema pravo intervenirati ili staviti veto na takav postupak i sve prijetnje u tom pogledu su neprihvatljive jer je vrijeme sfera uticaja prošlo. - NATO i Bosna i Hercegovina imaju dugogodišnju i obostrano korisnu saradnju. Saradnja s NATO-om ne prejudicira niti jedno potencijalno buduće članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u savezu. U potpunosti poštujemo suverenitet i nezavisnost zemlje i pozdravljamo kontinuirani doprinos BiH našoj euroatlantskoj sigurnosti - podvukla je. Na taj način NATO je za Fenu prokomentirao najavu Ambasade Rusije u BiH da će u slučaju praktičnog zbližavanja Bosne i Hercegovine i NATO-a morati reagirati na taj, kako su ga nazvali, neprijateljski korak.