Rusija ucijenila UN i ušutkala Schmidta, ali i probudila uspavane EU i SAD
Piše: V.S.Herceg
Christian Schmidt prvi je visoki predstavnik u BiH kojem je faktički zabranjeno govoriti za govornicom Vijeća sigurnosti UN-a i predstaviti vlastito izvješće o stanju u zemlji gdje je na dužnosti. S druge strane, Rusija je svoju podršku produženju mandata EUFOR-a u BiH uvjetovala da se visoki predstavnik ne obrati pred UN-om.
O tome se vodila žustra rasprava iza zatvorenih vrata Vijeća UN-a, a Rusija je na kraju dobila ono što je željela, a u tekstu usvojene Rezolucije neće se spominjati OHR, visoki predstavnik i bonske ovlasti.
Schmidt je, čini se, žrtva pritiska Rusije koja se i dalje protivi njegovom imenovanju za visokog predstavnika u BiH. No, kako će se sve ovo odraziti na njegov kredibilitet u BiH, kao i na političku krizu, teško je ocijeniti. Mnogi ističu kako će ovaj svojevrsni skandal u UN-u dodatno "dati krila" srpskom članu Predsjedništva Miloradu Dodiku, a koji je i središnji "lik" Schmidtovog izvješća o stanju u BiH jer ga je okarakterizirao kao glavnu opasnost za stabilnost, ne samo BiH, nego i regije.
"Neslavan početak za Schmidta koji nije Paddy Ashdown"
„Ovo je doista neslavan i ne sasvim kredibilan početak Christiana Schmidta. On je prvi visoki predstavnik kome je zabranjeno obratiti se u UN-u. Ovo je nažalost i novo retoričko streljivo za gospodina Milorada Dodika, koju će on bez sumnje upotrijebiti u daljnje sijanje straha i psihoze u BiH. U međuvremenu stranci šute, a o sankcijama još ni riječi. Tako je to kad gospodin Schmidt kaže 'ja nisam Paddy Ashdown'. I sigurno nije“, komentirao je za Deutsche Welle novinar Erol Avdović, koji u New Yorku prati sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a.
Naime, podsjetimo na ovu rečenicu koju je izgovorio Schmidt obraćajući se bh. parlamentarcima, a odgovarajući na pitanje 'što se treba dogoditi da bi zaštitio Daytonski sporazum u skladu s ovlastima visokog predstavnika', odnosno, zašto još uvijek nije upotrijebio bonske ovlasti.
"Ja nisam Paddy Ashdown i nećemo se vratiti u to vrijeme jer je odgovornost predana domaćim vlastima, ali ovlasti ostaju", odgovorio je, između ostaloga tada Schmidt. Izgleda da su mu zbog spominjanja, u tom kontekstu, bivšeg visokog predstavnika Ashdowna mnogi zamjerili.
Schwarz-Schilling: "Ne smije se dozvoliti Rusiji da preko Srbije i RS-a uništi Europu“
Zbivanja u Vijeću sigurnosti UN-a vrlo oštro je kritizirao bivši visoki predstavnik u BiH, Christian Schwarz-Schilling koji ovih dana boravi upravo u Sarajevu s predstavnicima više nevladinih organizacija.
"Ako se visoki predstavnik ne obrati Vijeću sigurnosti UN-a, onda se mora obratiti Vijeću za provedbu mira, a tamo nema veta. Tamo moraju vrijediti demokratski principi, a ne veto koji će ušutkati visokog predstavnika. EU mora biti jasno da takva situacija nije u skladu s ljudskim pravima ni u skladu s Poveljom koja to tretira. Moralo bi se od Vijeća za provedbu mira inzistirati da glasuju o Izvješću Schmidta, da ga izglasanog predaju Vijeću sigurnosti i da se traži da se visoki predstavnik poziva objasniti svoje izvješće. Visoki predstavnik ima pravo govoriti u New Yorku i samo veto ga u tome može spriječiti. I sada je zadatak pravnika iz odgovarajućih resora i zemalja da procijene hoće li dopustiti da jedna zemlja sve upropasti“, rekao je Schwarz-Schilling.
On je upozorio kko se radi o "pitanju spašavanja mira".
„Ono što morate shvatiti je da se ne smije dozvoliti Rusiji da preko Srbije i RS-a uništi Europu, a to je sada zapravo na djelu. I ova borba u BiH je borba za Europu“, rekao je Schwarz-Schilling, upozoravajući da se „glasovima poput Dodikovih ne smije dozvoliti da postanu previše glasni“.
Dodik ponavlja svoje - nema Schmidta, nema izvješća
"Da Christian Schmidt neće govoriti na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a moglo se i predvidjeti zbog činjenice da Rusija i Kina nisu glasale za imenovanje visokog predstavnika u BiH. Ali ne treba likovati, jer to je dogovor svjetskih sila i na višoj razini. Želim izraziti zahvalnost Rusiji i Kini, ali i drugim zemljama. Mi ništa nemamo protiv mandata Altee. Ali, logično je bilo da se ne prihvati govor Schmidta. Za nas visoki predstavnik ne postoji i ne postoji ni izvješće", komentirao je za RTRS srpski član Predsjedništva i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
On je i dalje na čvrstom stavu da Schmidt nije visoki predstavnik u BiH nego "turist, kako ga je jednom nazvao te da "njegovo izvješće ništa ne znači" te da "vrvi od neistina".
"Schmidtovo izvješće napisali su muslimani u Sarajevu i Obavještajna služba, a on je samo potpisao", i dalje je Dodik pri tom stavu.
Zasigurno da će ovakav slijed događanja u Vijeću sigurnosti UN-a Dodiku dati i dodatni "vjetar u leđa".
Weber: EU parlament počinje uviđati opasnost
Naime, Bodo Weber, analitičar, politolog i suradnik Vijeća za demokratizaciju politike (DPC) iz Berlina ističe kako je Schmidtovo izvješće najdramatičnije izvješće od postojanja OHR-a u BiH te da su zapadni članovi Vijeća, Velika Britanija, SAD i Francuska odlučili, umjesto da poduzmu korake na strani NATO-a protiv mogućeg vetoa Rusije produžetka mandata misije EUFOR-a, odlučili su pristati na ucjenu izbacivši spominjanje OHR-a i visokog predstavnika iz Rezolucije produžetka mandata EUFOR-a.
"Prihvatili su inzistiranje Rusije da po prvi put u povijesti Ureda visokog predstavnika njega neće sutra predstaviti. Zbog toga Schmidt, po našem saznanju uopće nije doputovao do New Yorka", komentirao je Weber za TV Hayat.
“UN ne može izvući BiH iz krize. Vidimo po djelovanju Rusije koja se služi kao produžena ruka Dodika, da napravi probleme zapadu, na zapadnom Balkanu i konkretno u BiH. Ovo izbacivanje reference neće imati nikakav učinak na mandat OHR-a, niti na mandat EUFOR-a, da ovo, pogotovo članovi Vijeća šalju šalju vrlo opasan politički signal, i prema Banja Luci i prema Moskvi", zaključio je Weber.
Međutim, ova situacija, prema njemu, ima i drugu stranu - na jednoj strani šalje se ohrabrujući signal prema Banja Luci, a na drugoj strani su "probuđeni" Europski parlament koji počinje uviđati da se radi o zaista opasno negativan trend i silaznim putem koji se mora zaustaviti.
“Ovo zaista može opasno završiti na štetu svih u BiH i u cijeloj regiji. Kao što je u izvješću visokog predstavnika naglašeno, ovo je prijetnja stabilnosti, ne samo BiH, nego i cijeloj regiji. Po svemu sudeći, ovo bi najviše štetilo upravo građanima u RS. Ovo je još jedan pokušaj u poznatih, zadnjih 15 godina od Dodika, testiranja slabost zapada, testiranje crvene linije njeno postupno pomjeranje, ali da ne ide do kraja”, zaključio je Weber.
Nije prvi put da Rusija prijeti vetom zbog EUFOR-a
Misija EUFOR-a, odnosno misija Althea, je najstarija vojna misija EU-a, pokrenuta 2004. godine, kada je EU od NATO-a preuzeo odgovornost za stabilnost u BiH. NATO je u prvim godinama nakon rata imao zadatak nadzora mirovnog procesa. Prvi put od pokretanja EUFOR-a da ta misija nije dobila jednoglasnu podršku u Vijeću sigurnosti u studenom 2014. godine i to također od Rusije.
Tada je Vijeće sigurnosti produžilo mandat EUFOR-u za još godinu dana. Po prvi put od uspostave ove vojne misije EU-a Rusija je bila suzdržana prilikom glasanja, tako da je mandat produžen glasovima ostalih 14 članica Vijeća. Diplomati u New Yorku tada su komentirali da se Rusija na ovaj način želi suprotstaviti politici EU-a u istočnoj Europi, baš kao što je to učinila i u Ukrajini gdje su se proruski separatisti borili protiv vlade u Kijevu koja želi približavanje Uniji. Danas je poznat položaj Ukrajine kao i Krima.
Kako su tada izvješćivali mediji, tadašnji ruski veleposlanik pri UN-u, Vitalij Čurkin, odbacio je prijedlog o produženju misije EUFOR-a, izjavivši da međunarodna nazočnost u BiH može biti shvaćena kao “instrument za ubrzavanje integracije BiH u EU i NATO”. Za njega je “jednostavno neprihvatljivo da se BiH gura u tom pravcu” te je dodao da “postoji dovoljno loših primjera u kojima je uz pritisak iz inozemstva jednoj zemlji naređeno da se okrene perspektivi članstva u EU”. Čurkin je očito pri tome aludirao na situaciju u Ukrajini.
Veleposlanici SAD-a, Francuske i Velike Britanije su izrazili žaljenje zbog ovakvog stava Rusije, između ostaloga navodeći kako “Rusija uvozi lošu atmosferu iz Ukrajine u nešto što s tim nema nikakve veze. To je opasna igra. To nije dobro ni za BiH, a ni za Vijeće sigurnosti.” Sedam godina kasnije situacije je puno dramatičnija.