U mostarskim institucijama nedostaje logopeda, ali isto tako i stručnog kadra koji se bavi problemima logopedije jer je najveći problem organizirati kvalitetnu praksu i praktičan rad za vrijeme studija – kazao je u ponedjeljak u Mostaru na okruglom stolu "Javnost i logopedska djelatnost" Ante Bilić, dekan Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Okrugli stol organizirao je Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru kako bi se raspravilo o temama vezanim za logopedsku struku, aktualnim pitanjima, ali i trendovima vezanim za logopedsku djelatnost.

Dekan Bilić je ocijenio kako je najveći problem povezati praksu i zahtjeve koje studiji imaju, a da bi se praktični dio nastave mogao provoditi.

- Za kvalitetan program morate imati određen broj kvalitetnih ljudi, nastavnika koji su birani u znanstveno-nastavna zvanja. Ja nemam zamjerke ovdje, nego praktički u proteklih sedam godina nismo uspjeli postići to da imamo mlade ljude koji bi preuzeli studij u Mostaru, koji bi završili i stekli kompetencije i kvalifikacije da budu birani u nastavnike. Mi ćemo tu rupu koja je nastala nastojati popuniti – kazao je on.

Smatra kako je za kvalitetan studij potreban dovoljan broj znanstveno-nastavnog kadra.

Sveučilište u Mostaru pokriva Hercegovinu i dio Hrvatske

- Mislim da je budućnost Studija logopedije na Sveučilištu u Mostaru ulaganje u vlastiti kadar, u ljude koji će razvijati znanstveno područje logopedije na ovim područjima na kojima gravitira Sveučilište u Mostaru. Mi smo pomogli u osnivanju Studija logopedije u Rijeci, tako da oni pokrivaju dio Istre. Osim Mostara, nemamo kvalitetno obrazovanog kadra i dosta nade ulažemo u ovaj studij koji pokriva Hercegovinu, ali i veliki dio Republike Hrvatske – dodao je zagrebački dekan.

Marko Odak, prodekan za nastavu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru podsjetio je kako je Studij logopedije na ovom fakultetu pokrenut 2015. godine u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, naglasivši da trenutno na ovom studiju studira 295 studenata.

- Na Okruglom stolu razgovarat ćemo o nastavnim planovima i programima, kao i usklađenosti s referentnim programima u Republici Hrvatskoj. Imamo i međunarodnu akreditaciju iz Republike Hrvatske čime diplome stečene na ovom studiju isto vrijede kao i diplome iz Republike Hrvatske – ističe prodekan.

Kaže kako će posebno biti govora i o Pravilniku o unutarnjoj sistematizaciji radnih mjesta škola u kojima se nastavni planovi i programi održavaju na hrvatskom jeziku.

- Radi se o izmjeni Pravilnika kako bi se dobila mogućnost zapošljavanja logopeda volontera čime se mogu uključiti u pripravnički staž. Ovo je primjer dobre suradnje, a vjerujem da će zaključci doprinijeti nama koji smo u nastavnom procesu, ali isto tako i spomenutim institucijama – naglasio je Odak.

Gotovo 50 posto upisane djece treba logopedski tretman

U raspravi je sudjelovala i Danijela Kegelj, ravnateljica Gradskih vrtića Mostar i predsjednica Udruge roditelja i djece s teškoćama "Vedri osmijeh" iz Mostara.

- Ustanova 'Dječji vrtići' Mostar jedna je od rijetkih u ovome gradu koja je svojom sistematizacijom predvidjela, a potom i zaposlila logopeda, tako da ispunjavamo uvjete da primimo studente na praksu i da mentoriramo diplomirane studente – podvukla je ona.

Naglašava kako je ova ustanova među prvima krenula primati logopede nakon završetka studija za obavljanje pripravničkog staža.

Govoreći o poteškoćama, rekla je kako je problem u tome što su mentor i savjetnik ograničeni godišnjim brojem, odnosno brojem ljudi koje mogu obuhvatiti mentoriranjem i savjetovanjem.

- U ovom trenutku u Hercegovini imamo dva mentora koji mogu raditi u vrtićima i školama. Osim toga, društvena zajednica ne prepoznaje stvarnu potrebu za logopedima i često imamo dojam da osnivači, odnosno grad, županija, ministarstva ne vjeruju kada im se kaže da je na primjer, od 459 djece upisane u ovoj godini, oko 200 njih bilo obuhvaćeno logopedskim tretmanom – ocijenila je Kegelj.

Na kraju je kazala kako "zbog površnih i loše donesenih standarda i normativa" jedva imaju pravo na jednog logopeda.

- Recimo, općine imaju pravo na jednog logopeda na 30 000 stanovnika. Potrebno je izmijeniti birokraciju, omogućiti kvalitetan studij i praksu i tada bi se ovo, što je zaista potrebno, vrlo brzo moglo riješiti – zaključila je ravnateljica Kegelj.