Američki predsjednik Joe Biden izrazio je podršku kandidaturama Švedske i Finske za NATO, nakon sastanka s švedskom premijerkom Magdalenom Andersson i finskim predsjednikom Saulijem Niinistom.

"Danas s ponosom pozdravljam i nudim snažnu potporu Sjedinjenih Država za primjenu dvije velike demokracije i dva bliska, vrlo sposobna partnera, da se pridruže najjačem, najmoćnijem obrambenom savezu u povijesti svijeta. Dva ponosna neovisna zemlje koje ostvaruju svoja suverena prava koje posjeduju sve države kako bi odlučile o vlastitoj sigurnosti", rekao je Biden.

"Finske i švedske trupe već su služile rame uz rame sa američkim i NATO snagama na Kosovu, u Afganistanu i Iraku. I Finska i Švedska već rade u koordinaciji sa Sjedinjenim Državama i našim drugim saveznicima i partnerima na podršci hrabri ljudi Ukrajine dok brane svoju slobodu od ruske invazije", dodao je Biden.

Nije neobično da članice NATO-a imaju različita mišljenja, rekao je u četvrtak glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Jens Stoltenberg, govoreći o aktualnom odbijanju Turske da podrži pristupanje Finske i Švedske NATO-u.

"U NATO-u nije neobično imati različita mišljenja o važnim odlukama. Kada postoje različita mišljenja, imamo puno iskustva s time, sjednemo i pronađemo rješenje", rekao je Stoltenberg novinarima tijekom posjeta Kopenhagenu.

"U uskom smo kontaktu s Finskom, Švedskom i Turskom. Radimo na razlozima za zabrinutost koje je izrazila Turska", dodao je.

Naglasio je kako vjeruje u "brzu odluku" o primanju dviju zemalja u NATO.

Turski predsjednik Tayyip Erdogan rekao je da će se usprotiviti ulasku Švedske i Finske u NATO. U razgovoru sa studentima Erdogan je rekao:

"Nastavit ćemo našu politiku na odlučan način. Rekli smo saveznicima da ćemo reći ne članstvu Finske i Švedske u NATO-u", rekao je Erdogan.

Tursko odobrenje zahtjeva Finske i Švedske za pridruživanjem zapadnom vojnom savezu ključno je jer NATO odluke donosi konsenzusom. Svaka od 30 zemalja članica ima pravo veta na ponudu za članstvo.

U Kijevu je nakon kratke stanke nastavljeno suđenje Vadimu Šišimarinu. 21-godišnji zapovjednik ruskog tenka priznao je ubojstvo 62-godišnjeg civila. O ubojstvu je govorio svjedok, drugi ruski vojnik koji je svjedočio ubojstvu u veljači, a kasnije se predao ukrajinskim snagama.

Prvi ruski vojnik kojem se sudi za ratne zločine u Ukrajini, Vadim Šišimarin, rekao je udovici na sudu u Kijevu da mu je "žao" što je ubio njezina supruga tijekom rata.

"Da, priznajem svoju krivnju. Razumijem da mi nećete moći oprostiti, ali žao mi je", rekao je Šišimarin i dodao je da osjeća sram. 

"Jesi li došao braniti nas? Od koga? Jesi li me branio od mog muža kojeg si ubio?" odgovorila mu je žena. 

21-godišnji Ivan Maltišev je na sudu ispričao da su Rusi bili prisiljeni povući se pješice sa svojim ranjenicima nakon što je napadnuta njihova kolona tenkova. Kada se približio civilni automobil, Rusi su na njega otvorili vatru i, prema Maltiševu, preoteli automobil. Oko 500 metara dalje vojnici su uočili Oleksandra Šelipova.

"Ili je telefonirao ili je tek vadio mobitel, ne sjećam se točno", rekao je Maltišev i dodao da se sjeća da je Vadim Šišimarin dobio naredbu da puca.

“Vadim to nije učinio. Tada se vojnik, čije ime ne znam, okrenuo u autu i viknuo da Vadim mora izvršiti naredbu ili ćemo biti prijavljeni. U tom trenutku smo bili gotovo uz civila i pod pritiskom je Vadim pucao. Ispalio je tri ili četiri metka", rekao je ruski vojnik.

Suđenje ruskom vojniku optuženom za ubojstvo nenaoružanog civila je završeno za danas, nastavit će se u petak u 11 sati po lokalnom vremenu. Suci, koji su prekinuli današnje ročište, kažu da vojnik Vadim Šišimarin nije "spreman za sudsku raspravu".

Dva ruska vojnika, Aleksandar Bobikin i Aleksandar Ivanov, priznali su krivnju za "kršenje pravila ratovanja" te su se jutros pojavili pred sudom. Optuženi su za granatiranje civilnih područja Ukrajine projektilima GRAD. 

MEĐUNARODNI odbor Crvenog križa (ICRC) započeo je s popisivanjem stotina ratnih zarobljenika iz opkoljene čeličane Azovstal u ukrajinskom Mariupolju, priopćila je ta organizacija. Postupak potrage za borcima koji su napustili metalurški kompleks, uključujući ranjene, počeo je u utorak.

ICRC prikuplja podatke od pojedinaca kako bi pratio sudbinu zarobljenih. Istovremeno, rusko ministarstvo obrane je priopćilo da se u posljednja 24 sata predao 771 ukrajinski borac iz Azovstala, čime je broj zarobljenih od ponedjeljka narastao na 1730, prenosi novinska agencija RIA.

Prema istom izvoru, među zarobljenima je 80 ranjenika. Stotine ukrajinskih boraca predalo se i napustilo podzemne hodnike i bunkere čeličane. Moskva i Kijev su dali različite brojke o zarobljenima.