Piše: Dragan Bradvica

MOSTAR – Od ratova devedesetih godina prošlog stoljeća na prostorima bivše Jugoslavije u ovoj regiji na sceni je 'zamrznuti konflikt' koji svako malo prijeti 'odmrzavanjem' i novim problemima u 'buretu baruta'.

Niz je neriješenih bilateralnih pitanja, prije svega peripetije na relaciji Beograd-Priština, permanentna nestabilnost u Bosni i Hercegovini, posljednja događanja u Crnoj Gori ali i nešto ranije nestabilnosti u Sjevernoj Makedoniji. Međunarodna zajednica jeste najzaslužnija za okončanje krvavih ratova i najveći financijer bez kojeg niti jedna od država zapadnog Balkana ali se ipak nije snašla u 'balkanskom blatu' što je samo dodatno kompliciralo situaciju.

Dobrom dijelu ovdašnjim političara to je dobro došlo da potiru međunacionalnu netrpeljivost i konstantno se vraćaju u mračnu prošlost a s druge strane korupcije i kriminal samo rastu. Posljednja događanja ipak daju naslutiti da SAD i EU više ne žele čekati nego žele trajno riješiti problem između Srbije i Kosova a nakon toga i u BiH kao dvije neuralgične točke u srcu Europe. Ukoliko bi u tome uspjeli, što u ovom trenutku i nije tako izvjesno, jasno je da bi stvorili mnogo bolje uvjete u cijeloj regiji, smanjili napetosti i tenzije kako bi se politika okrenula stvarnim životnim problemima žitelja i boljoj budućnosti svih zemalja.

Srbija i Kosovo prioritet

Na poziv Bijele kuće čelnici Srbije i Kosova će puta SAD-a gdje će rješavati ekonomsku problematiku jer američka administracija smatra kako će to biti najvažniji korak prije rješavanje političkih problema.

To je više nego jasno ponovio Richard Grannell, specijalci izaslanik predsjednika SAD-a Donadla Trumpa za pitanje Srbije i Prištine, kazavši da u ovoj fazi, koju on naziva prvom fazom dijaloga, mora se postići normalizacija ekonomskih odnosa Beograda i Prištine. Uz to, navodi kako je o svemu obavijestio i Francuze i Nijemce, a da zatim, sljedeću, političku fazu dijaloga treba da vode Europljani.

- Ne znam koliko puta to moram kazati, iako sam bio izuzetno jasan kako smo mi uvjereni da se 20-godišnji sukob može riješiti samo ekonomskom normalizacijom. Druga, politička faza dijaloga treba se dogodi kada počnu dolaziti prvi efekti ekonomije.

Heiko Maas, njemački ministar vanjskih poslova, u intervjuu za DW ističe da rješenja na zapadnom Balkanu može biti samo sa Europskom unijom. Dodaje da države zapadnog Balkana sve žele europsku perspektivu pa ako je žele, onda i politička rješenja, posebno u konfliktu Kosova i Srbije, moraju biti uz EU.

- Zbog toga sam veoma siguran kako će EU igrati važnu ulogu u teškoj situaciji sa kojom se suočavamo. Međutim, ukoliko na zapadnom Balkanu u nekom trenutku žele stići u Europu, onda dijalog moraju da vode prije svega sa EU. Vjerujem da to na zapadnom Balkanu znaju i da će EU, posebno sada, pojačati svoj angažman, naglasio je Maas. Nadalje, jasno tvrdi da će zapadni Balkan biti tema i tijekom njemačkog predsjedavanja Vijećem EU a i u vrijeme pandemije su se založili neposredno susjedstvo na zapadnom Balkanu, ali i na istoku, ne bude zapostavljeno.

- Naravno kako želimo da damo doprinos političkim rješenjima na zapadnom Balkanu, posebno u konfliktu Kosova i Srbije. Ove zemlje moraju dogovarati rješenja sa EU ukoliko žele imati europsku perspektivu, stava je Maas.

BiH – permanentna nestabilnost

Diplomatska ofanziva SAD-a i EU vidljiva je i u BiH, iako još uvijek u manjem intenzitetu. Kako BiH nije zaboravljena vidi se i na posljednjem dogovoru oko izbora u Gradu Mostaru u čemu su najveću ulogu imali predstavnici međunarodne zajednice te na taj način omogućili da žitelji Mostara glasaju nakon više od 12 godina. Uz to, vrlo intenzivno se radi i na drugim otvorenim pitanjima koja muče odnose Bošnjaka i Hrvata, a ukoliko bi u tome uspjeli do 2022. I općih izbora i u BiH uvelike smanjili mogućnosti priče o nametanju nečije volje, prošlosti i sličnim temama jer bi se izbori dobivali ili gubili na osnovu programa, ekonomije, vladavine prava, socijalnih pitanja…

Nije sporno niti to da će se kada Beograd i Priština postignu pravno obvezujući sporazum upravo BiH uskočiti u prvi plan međunarodnih aktera jer ovakva kakva je danas predstavlja možda i najveću ugrozu regionalnoj pa samim time i europskoj perspektivi. Daytonski mirovni sporazum jeste zaustavio rat u BiH ali joj je u mirnodobno razdoblju državu navukao luđačku košulju i da bi ju skinuli nužan je sveobuhvatan dogovor sva tri konstitutivna naroda, svih drugih koji žive u BiH a sve uz pomoć međunarodne zajednice. Ova zemlja je komotna za sve, nitko nikoga ne treba i ne može ugrožavati a balans građanskog i etničkog nije nemoguće pronaći kako bi napokon svi krenuli ka boljoj budućnosti. Za nadati se da ćemo najkasnije od 2022. krenuti tim putom.