Piše: Dragan Bradvica

Kako nema pore života u Bosni i Hercegovini u kojoj nije duboko involvirana politika tako ova zemlja i ne može bilježiti bilo kakve značajnije napretke. Primjer toga jeste devastirano obrazovanje što su zorno pokazala sva relevantna međunarodna istraživanja. Koji je odgovor bh. vlasti?

Što je moguće više zbrani i ograniči takva istraživanja a onda da se mi sami možemo hvaliti velebnim postignućima za koje nemamo niti jedan relevantan pokazatelj. Na tom fonu i jesu previranja u BiH oko PISA istraživanja.

Centar za politike i upravljanje pozvao je sve nadležne institucije u BiH da bez odlaganja donesu potrebne odluke koje će omogućiti sudjelovanju učenika iz BiH u međunarodnom PISA istraživanju.

Predsjedništvo BiH, kako se navodi,  još nije donijelo odluku o učešću učenika iz BiH u međunarodnom PISA istraživanju koje mjeri sposobnost 15-ogodišnjaka da koriste znanja i vještine čitanja, matematike i prirodnih znanosti kako bi bili u stanju nositi se sa izazovima stvarnog života.

Poražavajući rezultati

Ovo istraživanje treba biti provedeno 2022. godine te su iz CPU-u pozvali i sve koji se zalažu za bolje i kvalitetnije obrazovanje u BiH, da im se pridruže u toj inicijativi, te da zahtijevaju od nadležnih da PISA istraživanje 2022. ne zaobiđe BiH.

Nadalje, podsjećaju kako je naša zemlja  u posljednjih 15 godina samo tri puta sudjelovala na međunarodnim testiranjima učenika, TIMMS (Trendsin International Mathematic sand Science Study) 2007. i 2019. i PISA 2018. Isto tako, dodaju kako su u slučaju objavljenih izvještaja TIMSS 2007 i PISA 2018, rezultati dali poražavajuću poruku da bh. sustava osnovnog obrazovanja ne omogućava razvijanje važnih sposobnosti djece ili jednostavnije rečeno - sustav obrazovanja je nekvalitetan.

- CPU je uradio detaljnu analizu rezultata posljednjeg PISA istraživanja, postignuća učenika, ali i karakteristika bh. sustava obrazovanja i faktora koji objašnjavaju njegovunisku kvalitetu. Ne samo da devet godina školovanja nije omogućilo polovini učenika da postignu minimalnu razinu funkcionalnih znanja, izuzetno je nizak i postotak učenika koji su postigli osnovne vještine iz sve tri oblasti koje bi im omogućile uspješan nastavak daljeg školovanja - samo devet posto učenika je pripremljeno za dalje uspješno obrazovanje, podsjećaju iz CPU-u.

Indolentna vlast

Istovremeno, samo je dva posto učenika iz obitelji u nepovoljnom socioekonomskom položaju postiglo osnovne vještine, dok je iste rezultate postiglo 17 posto učenika iz obitelji u najpovoljnijem socioekonomskom položaju.

- Saznanje u kojoj mjeri je sustav obrazovanja u BiH nepravedan je jednako važno kao i saznanje da je sustav obrazovanja nekvalitetan. Ovo jasno pokazuje da je naš sustava obrazovanja daleko od ostvarivanja ciljeva eksplicitno navedenih u svim bh. zakonima o osnovnom obrazovanju, navodi se. Umjesto da kao društvo, kako se nastavlja, BiH odluči redovno sudjelovati u tri međunarodno priznata istraživanja postignuća učenika kako bi imali jasnu sliku u kojem se smjeru kreće obrazovanje, šta su uzroci niskih postignuća i razlozi neučinkovitosti sustava, te kakvi efekti se postižu reformama, donositelji odluka u BiH nepotrebno politiziraju ovo pitanje.

- Nespremnost nadležnih da se dogovore, odobre i financiraju sudjelovanje bh. škola i učenika u PISA istraživanju, jasan je pokazatelj da je obrazovanje nisko na listi njihovih prioriteta, ali i njihovog neshvaćanja značaja obrazovanja kao osnovnog faktora razvoja ljudskog kapitala i kreiranja neophodne osnove za ekonomski razvoj i rast životnog standarda stanovništva, zaključuju u CPU-u.