Sankcije ne znače tjeranje člana predsjedništva BiH i čelnika SNSD-a Milorada Dodika s vlasti ili raspuštanje RS-a, već vraćanje Dodika za pregovarački stol. Tu bi mu se stavilo do znanja da će blokada institucija BiH prvenstveno izolirati njega samog, piše

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) uz ocjenu kako se čini da predsjednik SAD-a Biden zna što je na kocki u cijeloj regiji ako se BiH raspadne.

Retorika podjele i opasno ponašanje

“No, sankcije mogu postati istinski učinkovite samo ako im se pridruži EU. Ali, mađarski premijer Viktor Orbán već je najavio da vetom to želi spriječiti. Ovdje  se ne radi o tjeranju demokratski izabranog Dodika s vlasti ili o raspuštanju RS-a, već o vraćanju Dodika za pregovarački sto. Tu bi mu se jasno stavilo do znanja da će blokada državnih institucija, koja je u tijeku, prvenstveno izolirati jednog političkog aktera - njega samog“, ocjenjuje FAZ te, s druge strane, navodi da bi se američke sankcije mogle pokazati i kao dar Dodiku imajući u vidu da se ove godine u BiH održavaju izbori, i to stoga špo sankcije omogućavaju "lokalnom knezu'' ustati kao istinski zagovarač srpstva u BiH.

Isti list u tekstu naslovljenom “Retorika podjele i opasno ponašanje“ podsjeća da je Dodik, uz Mila Đukanovića u Crnoj Gori, balkanski političar koji je najduže na vlasti te da od sredine 90-tih ima vodeću ulogu u BiH.

“Zapad je, pod vođstvom Amerikanaca okončao rat ali najokorjeliji zločinci nastavili su određivati sudbinu zemlje. U to vrijeme je glavni cilj politike Zapada bio oslabiti Radovana Karadžića, koji je bio u bjekstvu“, navodi FAZ i pojašnjava da je u tu svrhu Dodik, kojem se na teret nisu stavljali nikakvi zločini, bio dobrodošao.

Njemački list podsjeća i da sankcije, koje su SAD uvele Dodiku još početkom 2017. stoga što nije ispoštovao jednu presudu Ustavnog suda, podrivajući time Daytonski sporazum, ovaj put obuhvaćaju izravno Dodikovo okruženje, poput Alternativne televizije (ATV), koja važi za središnje uporište Dodikova susteav vlasti.

FAZ, istodobno, navodi da je još 50 osoba koje surađuju s Dodikom na listi kandidata za moguće sankcija i da se ta prijetnja odnosi na ljude iz cijele regije. Navodno bi se i srbijanska Pink TV i njen vlasnik Željko Mitrović mogli naći na listi sankcija, kao i osobe iz kruga bošnjačkog političara Bakira Izetbegovića.

“Malo je vjerojatno da bi sankcije ekonomski mogle pogoditi Dodika a nije sigurno ni hoće li mu one naškoditi na unutarnjo-političkom planu“, komentira FAZ i zaključuje da bi se Dodik sada mogao busati u prsa predstavljaući se kao David koji se za srpske interese bori protiv američkog Golijata, iako se radi samo o borbi za vlastite interese.

Jasan znak 'Stop' sponzorima desnog radikalizma u Europi

U posebnom komentaru lista Tageszeitung, naslovljenom „Zasluženi znak Stop“, među ostalim piše da činjenica da su sankcije izrečene u vrijeme kada je njemačka šefica diplomacije Annalena Baerbock posjetila Washington možda imaju posebno značenje jer do sada nije postojala koordinirana strategija Zapada, odnosno SAD-a, EU i NATO-a prema Balkanu. Autor tog komentara, Erich Rathfelder, dodaje da to ne znači da strategija ne postoji. 

“Američke sankcije Dodiku mogu biti samo prvi korak, koji EU mora slijediti, a Berlin igra ključnu ulogu u tome“, piše TAZ i dodaje da se sankcije EU-a mora provesti, bez obzira na otpor  Mađarske, Slovenije, Poljske i Hrvatske u Bruxellesu.

Njemački list dodaje i da bi koalicija voljnih, uz sudjelovanje Njemačke koja ide u korak s SAD-om, definitivno mogla nešto promijeniti jer je na Balkanu previše toga na kocki.

“Nije riječ samo o suprotstavljanju predstavnicima nacionalizma na Balkanu, već i o poduzimanju jasnih poteza protiv njihovih pomagača. Dugogodišnji sponzori desnog radikalizma u Europi, Vladimir Putin i Orbán, sada su, barem u BiH, dobili jasan znak 'Stop'“, stoji u komentaru lista Tageszeitung.