BEUXELLES - Sankcije za Bosnu i Hercegovinu spominju se samo kao posljednja mogućnost u dokumentu koji je izradila Služba EU-a za vanjsko djelovanje (EEAS), a u koji je Radio Slobodna Europa (RSE) imao uvid. Taj dokument, koji će se naći na sastanku šefova europskih diplomacija 21. veljače, služit će ministrima vanjskih poslova zemalja-članica EU-a za pripremu mišljenja o tome kako dalje pristupiti situaciji u BiH.

Kada je riječ o sankcijama, njihovu se primjena sugerira samo u slučaju daljnjeg pogoršavanja situacije.

U dokumentu, Služba koju vodi europski šef diplomacije Josep Borrell, upozorava se države članice da su u najgorem slučaju u BiH "mogući sigurnosni izgredi", ako instrumenti kažnjavanja (financijske ili restriktivne mjere) ne uspiju promijeniti negativan tijek djelovanja i ako zemlja uđe u izborni period bez dogovora o ustavnim i izbornim reformama te daljnjeg provođenja secesionističke politike.

“Ministre se također poziva dati smjernice o ciljanom korištenju financijske pomoći EU-a BiH te o mogućem korištenju restriktivnih mjera, a ove posljednje samo kao posljednji instrument u slučaju daljnje eskalacije situacije, kako je opisano u ovom dokumentu i sukladno utvrđenim procedurama“, prenosi RSE dio sadržaja dokumenta.

Moguće sankcije

U dokumentu se predlaže da Vijeće ministara EU-a razmotri mogućnost sankcija u slučaju da jednostrano preuzimanje nadležnosti s države na RS postane operativno a među restriktivnim se mjerama predlaže zamrzavanje imovine i zabrana putovanja fizičkim i pravnim licima.

Restriktivne mjere, prema navodima iz dokumenta, može se razmatrati i u odnosu na druge aktivnosti koje bi predstavljale prijetnju po zemlju, sukladno postojećem okviru. “Takvi instrumenti bi trebali ostati posljednja mjera, kada prethodni propadnu, kao što je to slučaj značajne rizike da skrene put BiH ka EU. U svim slučajevima, za postizanje rezultata potreban je pažljivo odmjeren pristup. Na koncu, sve predviđene mjere trebaju biti postepene i reverzibilne“, podvlači se u dokumentu.

U dijelu dokumenta o financijskim mjerama koje bi se eventualno moglo koristiti u BiH, navodi se da se financijsku pomoć može koristiti kao polugu ako se ukupna politička situacija ne popravi u kratkom roku.

“To treba biti podržano jasnim narativom i jasnim signaliziranjem unaprijed, kako bi se ponudio efikasan poticaj za promjenu ponašanja, kao i pojačan pristup svim građanima u BiH. Takav pristup bi posebno trebao izbjeći kažnjavanje onih koji nisu odgovorni za situaciju u BiH, tj. građana, i ako ometanje financiranja omogućava BiH napredak u reformama vezanim za EU“, navodi se.

Opći izbori u BiH moraju održati po planu, bez obzira na ishod reformi

No, kako prenosi RSE, Ured Borrella prije svega zagovara politički dijalog kako bi se prevazišlo krizu. U dokumentu se navodi da je potrebno kontinuiran angažman na visokoj razini kako bi se olakšao dogovor o reformskom paketu. S tim u svezi se ukazuje na potrebu da se u taj proces aktivno uključi sve europske institucije.

Prema navodima iz dokumenta, najviši europski dužnosnici smatraju da se najavljeni Opći izbori u BiH moraju održati po planu, bez obzira na ishod reformi. S tim u svezi, u dokumentu se predviđa tri moguća scenarija: u najpozitivnijim izgledima, postoji sporazum o reformama i izbori se održavaju sukladno novom izbornom okviru; ako se ne postigne dogovor, lokalni akteri bi mogli pokušati spriječiti održavanje izbora, npr. blokiranjem potrebnog financiranja; može se predvidjeti daljnja eskalacija zahtjeva, uz mogući bojkot izbora i/ili osporavanje rezultata, te povećanje nefunkcionalnosti FBiH.

Kako prevazići krizu u RS?

U dokumentu koji je sačinio EEAS, a koji će biti predmet rasprave na predstojećem sastanku ministara vanjskih poslova EU-a, naglašava se i da bi EU trebala intenzivirati napore kako bi se opredjeljenost rukovodstva RS-a da se u potpunosti vrati u državne institucije pretočilo u konkretne korake.

Angažman EU-a, stoji u dokumentu, treba se fokusirati na omogućavanje pokretanja konkretnog dijaloga unutar državnih institucija o pitanjima koja uporno potiču političke napetosti, a ukazuje se i na potrebu da se mobilizira sve relevantne aktere EU-a koji bi nastavili angažman na visokoj razini s vlastima i političkim akterima BiH, uz upozorenje na  posljedice u slupaju da se situacija brzo ne popravi. Visoki predstavnik EU-a za zajedničku vanjsku politiku i sigurnost Borrell bi, prema ovom dokumentu, trebao nastaviti kontakte na visokoj razini s liderima BiH te bi se trebao nastaviti angažirati i koordinirati s njima. Sugerira se i da se i treće strane angažira u političkim prilikama u BiH. “Postoji znatan rizik da bi se destabilizirajuće aktivnosti mogle intenzivirati kroz entitet Republika Srpska ako se ukupna geopolitička situacija dalje bude pogoršavala“, upozorava se u dokumentu. (RSE)