Vojni analitičar Nedžad Ahatović u jednom glasilu kojeg plaćaju moćni krugovi bliski klero-bošnjačkim nacionalistima svojom je analizom uzdrmao pospano i podijeljeno političko Sarajevo.

Paranoično je upozorio Bošnjake što im se zapravo 'sprema' u konačnici Dodikovog rušilačkog 'pira' na ustavni poredak i državni suverenitet BiH.

- Sjećate li se srpskih autonomnih oblasti formiranih nekoliko mjeseci prije izbijanja rata u BiH 1992., koji je počeo s realizacijom početkom 1991. godine. Crna trojka iz Banja Luke želi da na sličan način koristeći politički utjecaj Ruske Federacije spasi sebe u političkom smislu, nudeći ponovno teritoriju Bosne stranom zavojevaču praveći ovaj put tzv. rusku autonomnu oblast usred Balkana, uz Srbiju i Mađarsku, kao vojne i političke garante i vjerne ruske saveznike. Crna trojka iz Banja Luke, s prešutnom podrškom HDZ-a BiH, pod krinkom priče o odlasku stranaca iz BiH, u suštini žele da nam ovdje instaliraju vojni kontingent svojih stranca koji će nametati njihovu političku volju cijeloj državi, baš kao JNA 1992., navedeno je u toj analizi.

Procesi u dva pravca

Možda je ovo vjerodostojno crno proročanstvo, a možda i mozgovno rastrojstvo jednog vojnog honorarca, ali definitivno izjalovila su se sva nadanja bošnjačkih dužnosnika da će, nakon zastrašujućeg sloma državnih institucija, zapadni međunarodni politički i vojni centri moći konačno razapeti na 'vješala' i ukloniti s političke pozornice nestašnog Milorada Dodika, neskrivenog rušitelja međunarodno priznate države BiH. 

Čini se da se i definitivno odustalo od nasilnog privođenja predsjednika RS-a i procesi su nekako usmjereni u dva pravca. 

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić lobira kod Rusa, Mađara pa i Europljana da se zabrinjavajuća kriza u BiH ipak rješava dijalogom ključnih domaćih aktera, uključujući dakako i separatistu Dodika. Sarajevski čelnici se utrkuju da javno odbace i svaku pomisao vraćanja Milorada Dodika za pregovarački stol. 

Paralelno s tim bošnjački dužnosnici pokušavaju dovesti Dragana Čovića  pred zid i aktivirati svoje lobističke mehanizme. Iako neki, poput šefa diplomacije Elmedina Konakovića ili članova Predsjedništva Komšića i Bećirovića, mogu odškrinuti i neka briselska vrata, pogubljene bošnjačke vođe očajnički, možda i uzaludno, velike nade polažu u 'velikog brata',  turskog suverena Tayyipa Erdogana. 

U Istambulu je bio Bećirović, na telefonskoj liniji i glavna bošnjačka uzdanica i spona s Ankarom, Bakir Izetbegović, lider oporbene SDA. Mnogi sumnjaju da je Erdogan dobitnička opcija, jako je blizak s Vučićem, a to znači da je i Dodik još uvijek kredibilan čimbenik.    

Gdje je Amerika?

Ali, upadljivo je, i za Bošnjake poražavajuće, već dugo nema ozbiljnih kontakata s nekada glavnim saveznikom i najmoćnijom svjetskom silom Amerikom. Predsjednik Donald Trump i njegova administracija se ponašaju dosta nezainteresirano. 

Veze je prije nekoliko godina pokidao upravo Bakir Izhetbegović kojeg je tadašnji američki veleposlanik Murphy žestoko optužio da je politički saboter i lider koji izbjegava i krši dogovore. Bila je to neviđena politička bruka i šamarčina za bošnjački narod koji se od toga još nije oporavio. 

Dapače, baš na vrhuncu erupcije krize u zemlji taj narod najviše trpi posljedice. Amerika jedina može stući zube povampirenom Miloradu Dodiku, ali to ne čini.  

Europske diplomate i čelnici NATO saveza mlitavo pozivaju na mir i dijalog domaćih snaga, što sada baš bošnjački čelnici plebiscitarno odbijaju.          

Podsjećamo, na Dodikovo rušenje stupova države, Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte je odgovorio diplomatskim pozivom o potrebi dijaloga s instrukcijom u Predsjedništvu BiH 'nema druge predstave u gradu…, ova zemlja gleda u vas troje i, vi morate pronaći rješenja'.

Od duha ove poruke 'dogovora' nije daleko odmakla niti Kaja Kallas, Visoka  europska povjerenica za sigurnost koja je kazala 'političari moraju... prevazilaziti, a ne produbljivati podjele...'.

Njena posjeta snagama EUFOR-a najavljena je kao osiguranje stanja 'status quo'. 

-Kallas je po svemu sudeći, stigla u Sarajevo bez bilo kakve ozbiljne instrukcije za djelovanje snaga EUFOR-a u podršci privođenja lica za kojima je raspisana potjernica Tužiteljstva BiH, s dozom vidljive gorčine iznosili su stajališta sarajevski analitički krugovi. 

Pregovori

Sarajevska akademska zajednica proziva Bakira Izetbegovića, čelnika SDA, najjače bošnjačke stranke, te primjećuje kako na vanjskom planu, osim telefonskog razgovora s Recepom Tayipom Erdoganom, koji se odvio u sklopu serijala razgovora koje je turski predsjednik obavio s bosansko-hercegovačkim zvaničnicima, drugog njegovog poteza na matrici  spašavanja države nije bilo. 

I taj razgovor su njegovi stranački mediji predstavili kao veći doprinos lobiranju na međunarodnoj sceni od svih aktivnosti koje je imao ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.

-Naravno da se radi o primitivnoj propagandi kakvom su Bošnjaci izloženi desetak godina od kada su se 'pobratili' Izetbegović i Erdogan kome je navodno Alija Izetbegović dao 'Bosnu u emanet'. Jer baš su posljednji razgovori Erdogana s brojnim bosansko-hercegovačkim zvaničnicima pokazali svu njegovu nemoć kad je ispunjenje tog emaneta u pitanju. Da li je nekad neko čuo turskog ambasadora, na primjer, da je reagirao na mnogobrojne istupe ruskih ambasadora u BiH ?, vrlo burno piše jedan sarajevski portal. 

Bošnjaci se moraju trezveno prizemljiti, vratiti se za pregovarački stol i shvatiti da nema ništa od zamišljene 'fildžan' državice.

J. S.