Kina gradi vojni zapovjedni centar deset puta veći od Pentagona pripremajući se za slučaj nuklearnog napada.

 
Ogroman kompleks bit će podignut zapadno od Pekinga, na području Qinglonghua. Vojni analitičari vjeruju da su čvrsto oklopljeni bunkeri u izgradnji osmišljeni za zaštitu kineskog političkog i vojnog vrha od raketa SAD, prenosi hongkonški Asia Times.

Novi komandni centar kineske Narodnooslobodilačke vojske (PLA) po završetku će biti barem deset puta veći od Pentagona, objavio je Financial Times.

 
Kad bude dovršen, to će biti najveći vojni komandni kompleks na svijetu. Izgradnja megavelikog objekta izazvala je uzbunu među zapadnim obavještajnim službama, koje misle da se Peking priprema za veliki ili čak nuklearni rat. Prošle godine zapadni su mediji u više navrata objavljivali vijesti o velikim vježbama američke vojske u sklopu priprema za rat s Kinezima, posljednji put krajem listopada na Havajima.

Za rat sa SAD
FT navodi da su satelitske slike pokazale da Kina gradi veliki objekt na zemljištu od 600 hektara 30 kilometara jugozapadno od Pekinga. Sateliti su snimili najmanje 100 građevinskih dizalica na području od pet četvornih kilometara. Izgradnja je započela sredinom prošle godine. Kina ubrzano razvija nova oružja i projekte uoči stote godišnjice svojih vojnih snaga 2027. godine.

Vijesti o novom kineskom vojnom gradu poklopile su se s pozivom američkog predsjednika Donalda Trumpa na izgradnju proturaketnog odbrambenog štita nove generacije Iron Dome - po uzoru na izraelski, ali s puno većom pokrivenošću. Američki odbrambeni štit bio bi osmišljen za obaranje ultrazvučnih projektila i interkontinentalnih balističkih raketa.

Nije tajna da Kina već ima atomske bunkere i podzemne vojne komandne centre. Kineska središnja televizija CCTV izvijestila je 2017. da je zapovjedni stožer PLA-a u Xishanu u jugozapadnom Pekingu ukopan 100 metara ispod zemlje. Predstavnik vojske Qian Qihu je za CCTV u avgustu 2022. rekao da Kina neće ispaliti prvi hitac, ali se mora zaštititi od potencijalnih napada.

"Moramo se biti u stanju zaštititi od bilo kojeg neprijateljskog napada, uključujući nuklearni - istaknuo je Qian. Nakon što je Kina 1967. uspješno testirala svoju prvu hidrogensku bombu razvijenu uz pomoć Sovjetskog Saveza, Qian je predvodio izgradnju zgrada otpornih na nuklearni napad. U 1980-ima, Qian je vodio tim inženjera koji su projektirali podzemne bunkere dok je Zapad razvijao rakete koje mogu uništiti ciljeve desetke metara ispod zemlje. Danas američki GBU-57A/B MOP može prodrijeti kroz cement debljine 60 metara, na dubini do 200 metara ispod zemlje.

 
Kina nastavlja s brzim širenjem i modernizacijom nuklearnih snaga, u pokušaju da Peking osigura veća kontrolu u potencijalnom ratu s SAD, ističe se u 182 stranice dugom izvješću američkog ministarstva odbrane o kineskoj vojnoj moći.

Nuklearno oružje
Kineski vojni proračun drugi je najveći na svijetu, iza američkog, prenosi njujorški Institut Council on Foreign Relations. Pentagon procjenjuje da Kina ima više od 600 nuklearnih bojevih glava, u odnosu na 500 koliko ih je imala 2023. Amerikanci procjenjuju da će Kina imati preko 1000 nuklearnih bojevih glava do 2030.

Kina je također dovršila izgradnju novih 320 skladišta za interkontinentalne balističke rakete (ICBM) na tri lokacije. Njezine podmornice s balističkim projektilima patroliraju naoružane projektilima koji mogu dosegnuti kontinentalni dio Sjedinjenih Država, upozorava Pentagon. Osim toga, Kinezi raspolažu avionima bombarderima koji također mogu nositi nuklearno oružje. Peking sada posjeduje "vodeći svjetski arsenal ultrazvučnih raketa", kako se navodi u godišnjem izvještaju Pentagona o kineskoj vojnoj moći.

Kineska vojska također radi na boljoj integraciji svojih različitih dijelova, piše FT. Vojni stručnjaci vjeruju da je nedostatak integracije PLA-a jedna od njegovih najvećih slabosti u usporedbi s američkom vojskom.

Ujedinjenje Tajvana
Pentagon navodi da Kina nastoji proširiti svoju inozemnu logistiku i broj inozemnih baza, pa između ostalog razmišlja da u te planove uključi Burmu, Tajland, Indoneziju, Pakistan, Šri Lanku, Ujedinjene Arapske Emirate, Kubu, Keniju, Ekvatorijalnu Gvineju, Sejšele, Tanzaniju, Angolu, Nigeriju, Namibiju, Mozambik, Gabon, Bangladeš, Papuu Novu Gvineju, Salomonske Otoke i Tadžikistan.

Zahvaljujući velikom ulaganju, Kina danas ima najveću mornaricu na svijetu, s 370 brodova i podmornica, a Pentagon predviđa da će do 2030. imati 435 brodova. Kina radi na tome da njene snage budu sposobne osigurati ujedinjenje s Tajvanom, s idejom da jačanje nuklearnih kapaciteta iskoristi kao sredstvo odvraćanja prema SAD-u. No Pentagon procjenjuje da PLA "još nije pokazao vrstu i opseg sofisticiranog urbanog ratovanja ili logističkih sposobnosti na velikim udaljenostima koje bi vjerojatno bile potrebne za operacije protiv Tajvana ili veće nepredviđene situacije u inozemstvu" prenosi Raport.