Možda je najveći problem u BiH mentalitet koji je ne podrazumijeva kompromis, ocijenio je Johann Sattler, šef Delegacije EU-a i njen specijalni predstavnik u BiH, gostujući na FTV-u. “Znači, ako ja nešto dobijem, svi ostali su na gubitku. I obratno. Takav mentalitet gubi iz vida obične građane i mislim da je to, nažalost, ono s čime smo suočeni i što definitivno treba mijenjati. Za kompromis uvijek trebaju dvije strane, da ne kažem više strana u BiH. Jednostrano djelovanje nikada nije dobro rješenje, osobito ne u BiH, tako da zaista morate težiti rješenjima“, poručio je.

Priča o prijenosu nadležnosti - put za nigdje

Prema riječima Sattler, cijela priča o prijenosu nadležnosti put je za nigdje. “Definitivno je nešto što mi kao EU ne želimo vidjeti zato što je ova zemlja podnijela zahtjev za članstvo u Uniji. Treba raditi na stvaranju jednog ekonomskog prostora, a to su stvari koje se ne dešavaju i svakako se neće dešavati uspostavom nekih novih agencija. U konačnici, najveću cijenu plaćaju građani. Kada se podvuče crtu, vidite da su građani ti koji će plaćati cijenu“, smatra on. Kada je riječ o sankcijama EU-a, naveo je da još ima vremena da se dođe do kompromisa, stoga je pozvao na vraćanje u institucije i na razgovore u cilju nalaženja rješenja. “Ovo nije nešto što je nemoguće riješiti. Ali moram reći da nemamo beskonačno vremena na raspolaganju, tako da mora postojati snažniji osjećaj žurnosti za iznalaženje rješenja. Naravno, uvijek postoji mogućnost sankcija. Imate jednu dobru kutiju alata u kojoj su i 'mrkva i štap' a, što se tiče EU-a, imamo i jedno i drugo i to se uvijek može aktivirati. Ali to je krajnja mjera, mjera ako se ne uspije doći do kompromisa“, dodao je Sattler uz napomenu da ni u EU nikada ne postoji stopostotni kompromis. “Puno je to zemalja s različitim nijansama, ali po nekim glavnim pitanjima i vodećim pravcima, uključujući i BiH, svih 27 zemalja želi vidjeti da BiH postane članica. Tu je i Mišljenje Europske komisije od prije dvije godine i to je pravac u kojem mi želimo vidjeti BiH. Naravno, bilo je diskusije i o tome kako doći do rezultata koje želimo vidjeti. Općenito, prisutan je izostanak razumijevanja zbog situacije u BiH i jedne zabrinutosti. Imamo i neke različite diskusije koje se vodi i u Bruxellesu i u Sarajevu, u različitim formatima, i BiH je zaista jedna od vodećih tema. Nažalost udarna je tema iz potpuno pogrešnih razloga. Ja bih volio da BiH bude na naslovnicama zbog Lane Pudar i njenih sportskih uspjeha, zbog Edina Džeke i kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, zbog uspješnih biznisa. Želimo da to budu priče zbog kojih je BiH u medijima, a ne zbog priče o sukobima, potencijalnom oružanom sukobu. Ja ne znam da to itko želi. I stoga je bitno da se političari zaista fokusiraju na ključne teme, a to su zdravstvo, ekonomija i sve ono što građani žele“, naveo je šef Delegacije EU u BiH uz opasku da sankcije uvijek imaju i pozitivnu i negativnu stranu te da je bitno da one budu jasno ciljane na određene aktere, a ne da butu kazna za cijelo društvo.

Dva elementa unaprjeđenja izbornog procesa

Odgovarajući na pitanje koliko smo u ovom trenutku daleko od izborne reforme, Sattler odgovara kako je glavni fokus, prije svega, politička kriza, tj. da se BiH odmakne od ruba na kojem se našla. “Nije to samo propuštena prilika da se napravi iskorake u ustavnim i izbornim pitanjima, već je, općenito, ući u naredni izborni ciklus s postojećim standardima i propisima daleko više od izgubljene prilike. Rekao bih da će se, ako se ne usuglasi izmjene, izbori održati no bilo kakav njihov bojkot je neprihvatljiv. No, moram reći da jest bilo napretka. EU je, sa svoje strane, podučirala i omogućavala taj proces, kojeg, ipak, vode politički akteri u ovoj zemlji. Oni su ti koji u konačnici donose odluke, a mi samo nudimo pomoć i usluge jer želimo da se rješenja nađe. Svih pet presuda Europskog suda za ljudska prava su sada već postale daleka prepreka za prave iskorake BiH. Govorim konkretno o diskriminaciji, o nemogućnosti građana ove zemlje da se kandidiraju za najviše funkcije. Drugi dio izborne reforme podrazumijeva i cijeli paket unaprjeđenja integriteta izbornog procesa. Dakle, eliminacija korupcije iz izbornog sustava, osiguranje pravičnijeg, transparentnijeg sustava, postojanje pravila koja neće omogućiti da se dan uoči izbora mijenja sastav biračkih odbora, uvođenje elektroničkih sredstava koji će omogućiti adekvatno prebrojavanje glasova, itd. Sve su to stvari koje ne treba zaboraviti. To je paket koji se sastoji od dva dijela: jedan dio je diskriminacija, a drugi je integritet i borba protiv korupcije“, pojasnio je Sattler.

Izetbegović i Čović imaju ulogu koju trebaju odigrati

Sugovornik FTV-a rekao je i da dojam koji se stječe u javnosti da se priča o izbornim reformama svodi na dva čovjeka ne odražava stvarnost ni. “Mi, zapravo, imamo jako širok spektar sagovornika. Podsjetit ću da je prilikom posjeta Eichhorst i Palmera održan cijeli niz sastanaka s različitim akterima, svim predsjednicima političkih subjekata iz FBiH, parlamentarnim strankama, civilnim društvom, s gospodom Sejdićem, Fincijem, Zornićem i svih drugih pet apelanata. Također smo pokrenuli aktivnost skupštine građana. To je jedan dodatni element uz pomoć kojeg želimo uključiti i građane. Tražili smo prvo od Parlamentarne skupštine BiH da to uradi, no nije bilo odgovora, te smo se odlučili na financiranje tzv. skupštine građana. Nasumično je odabrano 57 građana koji će razgovarati o ustavnim i izbornim reformama sa stručnjacima, s parlamentarnim strankama, a onda u međusobnom razgovoru iznalaziti rješenja“, dodao je Sattler. Podsjetivši na razgovore zahvaljujući kojima je postignut dogovor za održavanje lokalnih izbora u Mostaru nakon 12 godina, ukazao je da čelnici SDA i HDZ-a BiH u tome u nisu dovoljni već je za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH potrebna natpolovična većina, a dvotrećinska za izmjenu Ustava. Sattler je rekao i da ne zna čime se uopće može potkrijepiti tvrdnje da je stao na stranu Dragana Čovića. “Ja sam tu i 100% radim za jednu stranu, a to je strana građana BiH. To je jedina grupacija koja me zanima i zbog toga sam i došao u BiH“, poručio je.

Nema razloga za strah od oružanog sukoba

Na pitanje kaže li Milorad Dodik u četiri oka sve ono što izgovori u javnosti, Sattler je naveo da imaju vrlo otvorene i iskrene razgovore. “Ideja sveobuhvatnog prijenosa nadležnosti je put za nigdje i to mu vrlo jasno prenosimo. U krajnjem slučaju, mislim da apsolutno nije u interesu građana ove zemlje da se uopće ide u tom smjeru. Naravno, postoje i određene pritužbe s druge strane. Mislim da je sasvim u redu sjesti i razgovarati o tim pritužbama, s tim da to treba raditi bez prijetnji, na iskren način i uz spremnost svih strana da se u konačnici dođe do rješenja i kompromisa“, rekao je Sattler koji je iskazao i razočaranje činjenicom da unatrag godinu i pol dana gotovo da nikakvog napretka nije bilo ni o jednom pitanju. Na koncu je poručio da nema razloga da se strepi od oružanog sukoba te da je neodgovorno poticati tu vrstu strahova.