Schmidt: Dodiku se moraju postaviti granice

Piše: V.S.Herceg
mostar@dnevni-list.ba
U intervjuu za njemački radio Deutschlandfunk, visoki predstavnik u BiH Christian Shmidt kazao je kako Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, nije samo predsjednik tog entiteta već i autokrata.
-U RS je korupcija, ne postoji sloboda novinarstva, a Dodik je na Putinovoj političkoj uzici. To ga čini problematičnim, kazao je Schmidt.
Međutim, čini se da je Dodik svojevrsni "15. prioritet" jer Schmidt kaže: "Zamislite da ova zemlja uđe u EU s Dodikom na nekoj vodećoj poziciji...Zato mu se moraju postaviti jasne granice". Inače, u njemačkim medijima sve je češta tema Milorad Dodik, a posebno nakon njegove prijetnje njegovom uhićenju ukoliko "samo proba" doći u RS.
"Geostrateška percepcija za sigurnost zapadnog Balkana"
Odgovarajući na pitnaje radija Deutschlandfunk koliko ima još moći u BiH, Schmidt je kazao kako se to pitanje mora promatrati u širem kontekstu te da ono, zapravo, glasi "kakav uticaj međunarodna zajednica želi imati u BiH".
-Ja sam visoki predstavnik i ova dužnost je zasnovana na Daytonskom sporazumu kojim se samo okončao rat nakon brutalnog ubijanja, prije svega, Bošnjaka. BiH nije savez država, već država s dvije, da tako kažem pokrajine u kojima žive različite etničke grupe. Dakle, kompleksnost bivše Jugoslavije ogleda se u BiH. Mi moramo zadržati naš utjecaj, a put ka tome ide preko europskih integracija, kazao je Schmidt.
Govoreći o Dodiku, Schmidt je naglasio kako se radi o "geostrateškoj percepciji za sigurnost zapadnog Balkana" te da on nije samo predsjednik RS već i autokrata.
-Na žalost imamo jako puno problema, u RS ne postoji sloboda novinarstva. Dodikov bliski prijatelj je Putin odnosno Dodik visi na političkoj uzici gospodina Putina. To ga u cijelosti čini problematičnim. Ovdje se radi o geostrateškoj percepciji, koja u vidu ima sigurnost Zapadnog Balkana. I zato se Dodika, koji nije član Predsjedništva već je poput regionalnog kneza, mora vratiti u njegove granice, naglasio je.
Schmidt: "Situacija vrlo ozbiljna... Zamislite da BiH uđe u EU s Dodikom na nekoj vodećoj poziciji..."
Ali, na opravdano pitanje, što može, zapravo, uraditi jer mu je predsjednik RS-a zaprijetio uhićenjem ukoliko kroči na pordučje RS-a, te uz konstataciju da nije otputovao u taj entitet iako je namjeravao, visoki predstavnik u BiH je odgovorio kako se tu ne radi od "nekoj western komediji", već da je "situacija vrlo ozbiljna".
-Mi nismo ovdje u nekoj western-komediji tipa Bud Spencer i Terence Hill. Situacija je jako ozbiljna. Ovo nije samo nekakav šou, koji on (Dodik) pokušava proizvesti. Zato je sada potrebno djelovati pametno. Dodik ne prihvaća odluke sudova, posebno kada su usmjerene protiv njega. Protiv njega se vodi istraga zbog zloupotrebe položaja, zato što ne provodi odluke Ustavnog suda. Iza fasade i njegovog showa s 'tam-tam' efektima, jasno je o čemu se tu radi. Izuzev toga tu je riječ o nevjerojatnoj korupciji i nepotizmu u Republici Srpskoj, koja nas zabrinjava. Stoga se mora djelovati protiv toga, rekao je Schmidt te ponovio kako se može iti sigurno da će biti prezentan i u RS.
-Ali, razumjet ćete da ne mogu objaviti kada točno, rekao je, pojasnivši kako ne želi u ovaj problem uvlačiti vojnu misiju EUFOR-a.
-To je međunarodna struktura, koju osigurava NATO i EU. Ne želim uvlačiti u ovo vojnu misiju. Ne radi se o tome, niti o mojoj osobnoj sigurnosti. Problem je zapravo Dodik. Zamislite da ova zemlja uđe u EU s Dodikom na nekoj vodećoj poziciji... Zato mu se moraju postaviti jasne granice, zaključio je Schmidt u razgovoru za njemački radio Deutschlandfunk.
"Izetbegovićeva stranka ostala bez vlade, Čović u drugom planu i pitom kao nikada do sada"
O Dodiku i njegovim prijetnjama uhićenjem Schmidtu kao i negiranju njegove dužnosti, piše i njemački novinar Norbert Mappes-Niediek, autor više knjiga o Balkanu i sredinom 90-tih godina savjetnik posebnog izaslanika UN-a za Jugoslaviju, a danas autor mnogih njemačkih i austrijskih listova.
-Od kada je 66-godišnji Christian Schmidt (CSU), bivši ministar poljoprivrede u vladi Angele Merkel, preuzeo svoju dužnost, sve se preokrenulo u maloj balkanskoj državi s 3,5 milijuna stanovnika. Od trojce isto tako moćnih kao i korumpiranih vođa nacionalnih stranaka Bošnjaka, Srba i Hrvata samo je jedan još na vlasti: Dodik. Jer, strogim uredbama, podržanima od strane Berlina i prije svega Washingtona, Schmidt je uspio progurati nove izbore koji su godinama bili blokirani, piše Mappes-Niediek u tekstu za Deutsche Welle pod naslovom 'Poker za vlast vođe bosanskih Srba'.
Podsjećajući kako je upravo Schmidt "uspio progurati nove izbore koji su godinama bili blokirani", autor se osvrće i na druge vodeće političke aktere u BiH.
"Rezultat: bošnjačka Stranka demokratske akcije na čijem je čelu Bakir Izetbegović, sin legendarnog ratnog predsjednika Alije, nije ušao u vladu. Njegov hrvatski kolega Dragan Čović, koji je već tri puta optužen za korupciju i svaki put se jedva uspio izvući, politički je gurnut u drugi plan i pitom je kao nikada do sada. Federacija BiH, entitet u kojem živi 50 posto Bošnjaka i 15 posto Hrvata, nakon četverogodišnje blokade opet ima djelotvorne institucije, ocjenjuje ovaj autor.
Prijeteći potezi "neuglađenog političara" kao 'specijalitet'
Mappes-Niediek ocjenjuje kako se Dodik, po očekivanju, pokazao kao "najtvrđi orah" te da je, nakon što je visokom predstavniku zaprijetio uhićenjem, ovaj privremeno odgodio planirano putovanje u RS.
-Unatoč povlačenju Schmidt se pokazao opuštenim i rekao kako se radi 'o Balkanu gdje se ne važe svaka riječ'. Odmah se i Dodik povukao. Osobno više nije izricao prijetnje. Umjesto toga je još samo policija RS priopćila da ne može jamčiti za Schmidtovu sigurnost, analizira Mappes-Niediek te zaključuje kako su "prijeteće geste Dodikov specijalitet", koji redovito najavljuje referendum o odcjepljenju RS-a.
-No, to se još nije dogodilo. Dodik u stvarnosti i nema baš najbolje karte za konačni obračun. U susjednoj Srbiji ovaj neuglađeni političar za svoje ispade u najboljem slučaju dobiva verbalnu podršku. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić se trudi održavati balans svoje zemlje između EU-a i Rusije. To je pozicija koja je nakon ruskog napada na Ukrajinu postala još teža, smatra autor.
On se, pri tom, osvrće i na gospodarsku situaciju u RS za koju kaže kako "nije sjajna" te da "Rusija, na koju se Dodik godinama oslanja, više nema što ponuditi", ali i da je Njemačka zbog najnovijih svađa blokirala infrastrukturne projekte vrijedne 105 milijuna eura te da Dodik nije tako "čvrsto u sedlu na bh političkom planu kao što želi da se vjeruje".
"Mladi iz Dodikovog carstva masovno odlaze u smjeru Zapada - ne prema Istoku"
-Zakon protiv klevete, kojim je htio obuzdati medije, naišao je na velike prosvjede. Ni izbore uvijek ne dobiva, a ako i pobijedi onda je to tijesno. Od kad je BiH prošle godine postala kandidatkinja za članstvo u EU-u, Dodik sve manje može stjecati bodove na račun svoje bliskosti s Rusijom. Mladi iz njegovog carstva masovno odlaze – u smjeru Zapada, ne u smjeru Istoka, ističe njemački novinar-komentator.
Podsjeća i kako je Schmidtova nominacija bila poraz za Dodika te da je Nijemac izabran od strane devet država plus EU, koje vode Vijeće za implementaciju mira (PIC) sastavljeno od 55 članova.
-Zato što je Rusija prijetila vetom, zapadne sile ovo imenovanje nisu, kao u prijašnjim slučajevima, stavile na dnevni red Vijeća sigurnosti UN-a. Zato se Rusija povukla iz PIC-a. A Schmidt se odmah energično prihvatio posla. Za razliku od većine svojih prethodnika intenzivno je koristio svoje ogromne, tzv. bonske ovlasti, osvrće se na razloge čestih Dodikovih optužbi prema Schmidtu kako nije visoki predstavnik jer ga nije imenovalo Vijeće UN-a.
Na koncu, njemački novinar Norbert Mappes-Niediek zaključuje da "rat živaca između predsjednika RS-a i visokog predstavnika", po Sarajevu i Banja Luci, neće pretovriti u rat s pravim oružjem.
-Dodik, koji je u svojoj mladosti u Jugoslaviji odbio služiti vojsku i od rata vođenog u razdoblju od 1992. do 1995. iz BiH pobjegao u Beograd, uvijek se suzdržavao od konkretnih vojnih prijetnji. U zemlji se još uvijek nalazi EU-ova mirovna postrojba Althea. Čak i ako, kako se pribojavaju neki, Vijeće sigurnosti UN-a zbog prijetećeg ruskog veta ne produži njezin mandat, misija Althea će vjerojatno jednostavno ostati u zemlji – s legitimacijom vlade u Sarajevu, zaključuje Mappes-Niediek u svojoj analizi sukoba Schmidta i Dodika.