Visoki predstavnik Christian Schmidt podnio je svoj redovni polugodišnji izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a o statusu u vezi sa provedbom mira u Bosni i Hercegovini.

U svom izvještaju, koji obuhvata period od aprila do oktobra ove godine, visoki predstavnik je naglasio da su na političkoj sceni dominirale teme u vezi sa općim izborima i predizbornom kampanjom, te da su se političke stranke i institucije fokusirale na pripremu i organiziranje izbora, ali su, nažalost, djelimično i dovodile u pitanje provođenje izbora i blokirale njihovo finansiranje.

Istakao je dva cilja za ovaj vremenski period: prvo, garantirati da građani Bosne i Hercegovine mogu ostvariti svoje osnovno ustavom zagarantirano pravo na glasanje i, drugo, osigurati provedbu volje birača nakon održavanja izbora.

Prema izvještaju, visoki predstavnik je donio niz odluka kako bi ostvario ove ciljeve. Visoki predstavnik je 7. juna donio paket odluka kojim se omogućava finansiranje općih izbora 2022., kao i budućih izbora. Bez ove intervencije ne bi bilo moguće pripremiti i provesti opće izbore održane 2. oktobra.

U izvještaju se također objašnjava da je bilo neophodno donijeti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH kako bi Zakon bio bolje usklađen s međunarodnim standardima i najboljim primjerima iz prakse. Intervencija visokog predstavnika od 27. jula imala je za cilj poboljšati transparentnost izbora. Tom odlukom Centralnoj izbornoj komisiji BiH dati su mehanizmi putem kojih može sankcionirati kršenje pravila ponašanja tokom predizborne kampanje.

Visoki predstavnik u svom izvještaju dalje napominje da su političke stranke nekoliko mjeseci bile uključene u dijalog o izbornoj reformi sa ciljem otklanjanja političkih zastoja u FBiH. S obzirom na neuspjeh tog procesa i s obzirom na veliku opasnost da formiranje institucija opet bude blokirano nakon izbora, visoki predstavnik je izvijestio o tome da je 2. oktobra donio Paket funkcionalnosti Federacije BiH. Taj paket sadrži set mjera koje omogućavaju brzo uspostavljanje zakonodavnih, izvršnih i sudskih tijela nakon izbora.

Prema izvještaju, tokom izborne kampanje politička debata je više bila usredsređena na ličnosti i odnose među njima, a manje na političke programe. Vladajući SNSD, kako se navodi, u Republici Srpskoj je stvorio atmosferu u kojoj su često etiketirani kao izdajnici oni koji upućuju kritiku vlasti i opozicioni političari. U FBiH je predizborna kampanja bila relativno tiha, iako je došlo do veće polarizacije između političkih protivnika.

Kada je u pitanju ekonomija, u izvještaju se navodi da preliminarni pokazatelji za 2022. pokazuju određene pozitivne trendove, iako to ne znači neminovno i bolji ekonomski i društveni razvoj. Stopa registrirane nezaposlenosti je blizu 30 posto, dok udio nezaposlenih mladih osoba u ukupnom broju nezaposlenih prelazi 18 posto. Zbog visoke inflacije, prosječna plata i penzija znatno su ispod prosječne potrošačke korpe, što ukazuje na to da čak i oni sa stalnim primanjima teško sastavljaju kraj s krajem.

S obzirom na političku situaciju, visoki predstavnik je preporučio povećan angažman međunarodne zajednice kako bi bilo osigurano puno poštivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir i omogućene ključne reforme.

S tim u vezi, u izvještaju je navedeno da EUFOR-ALTHEA nastavlja igrati vitalnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini i da je njeno prisustvo u Bosni i Hercegovini i dalje neophodno, saopćeno je iz OHR-a.

Uzimajući u obzir današnju odluku Centralne izborne komisije BiH (CIK) kojom su potvrđeni konačni rezultati općih izbora 2022., visoki predstavnik Christian Schmidt naglasio je da moraju biti poduzeti koraci kako bi se dodatno unaprijedio integritet izbornog procesa.

- Građani bi trebali imati povjerenja u pouzdanost izbornog sistema. Oni moraju biti sigurni da će se njihov glas računati i da će se njihov izbor poštovati - rekao je visoki predstavnik.

Dodao je da, kako bi se taj cilj postigao, glavni prioritet treba da bude suzbijanje izbornih prevara, a uvođenje elektronskih alata u izborni proces sljedeći je pravi korak na tom putu.

Schmidt je naveo da je prošlo vrijeme studija i preporuka, te da dobro znamo šta je potrebno učiniti da se osigura integritet izbora.

- Pozivam sljedeći saziv parlamenta da na jednoj od svojih prvih sjednica donese potrebne mjere. Neophodno je i što brže djelovati kako bi se poboljšala situacija u vezi s finansiranjem i osobljem Centralne izborne komisije BiH. Nema potrebe za daljnje čekanje da se donesu neophodne promjene - rekao je visoki predstavnik, saopćeno je iz OHR-a.