Nakon Općih izbora 2. listopada 2022., u BiH se formira novu vlast na državnoj razini a novinarka Adelheid Wolfl, koja intenzivno prati političku situaciju u BiH, za austrijski Der Standard iznosi stav da bi, unatoč “paketu funkcionalnosti” kojeg je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, ponovno moglo doći do blokade u procesu formiranju vlasti, ali i do dodatnih etničkih podjela.

Wolfl napominje da je političarka “nacionalističkog HDZ-a BiH” Borjana Krišto već imenovana za predsjedateljicu Vijeća ministara BiH, te da je ta stranka u koaliciji sa “srpskim nacionalističkim i secesionističkim SNSD-om” i s još osam stranaka.

-Među ostalim, na zahtjev međunarodnih predstavnika, prije svega SAD-a, bošnjačka nacionalistička SDA nije dio vlasti. Po svemu sudeći, SDA treba biti kažnjena jer nije sklopila “deal” s HDZ-om BiH tijekom pregovora o izmjenama Izbornog zakona početkom godine, kako su to SAD i EU predviđale, pojašnjava sutorica teksta.

Kritika međunarodnog uplitanja

Wolf upućuje čitatelje Der Standarda da je visoki predstavnik u BiH Schmidt u izbornoj noći nametnuo izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH, što neki vide kao udar na demokraciju.

Dodaje i da Demokratska fronta i njen lider Željko Komšić, koji je ponovno izabran u Predsjedništvo BiH, također nisu dio nove vladajuće koalicije, te da je Komšić u više navrata otvoreno kritizirao predstavnike međunarodne zajednice, uključujući i Schmidta.

On je, podsjeća se, Schmidtove odluke iznio pred Ustavni sud BiH, koji se još nije očitovao po tom pitanju, no Wolfl smatra da bi to moglo biti zbog političkog pritiska.

-Očito, međunarodni krugovi su željeli osigurati da se vladu formira na osnovu Schmidtovih odluka i bili su zabrinuti da bi ih Ustavni sud mogao ponovno promijeniti prije formiranja koalicije. Schmidtove mjere dijelom odgovaraju željama HDZ-a BiH, koji je, zajedno s Vladom Hrvatske i SAD-a, vršio pritisak na Schmidta da odluči u njihovu korist, navodi Wolfl i napominje da je plenarna sjednica Ustavnog suda BiH zakazana za 19. siječanj, kada bi se, eventualno, moglo odlučiti o ustavnosti Schmidtovih odluka.

Ova novinarka ukazuje da je Schmidt, prije svega, bio na udaru kritika zbog ignoriranja odluke Ustavnog suda iz 2015. godine, u kojoj se navodi da su prilikom izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH diskriminirane osobe koje se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, što je suprotno Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.

No, ističe se, Schmidt nije osigurao provedbu te ustavne odluke, već se pozvao na drugu, koju je tražio HDZ, iako je ona, navodi Wolfl, odavno provedena. Schmidtove odluke su, kako ocjenjuje, također dovele do dodatnih etničkih podjela. S tim u svezi, autorica teksta navodi stručnjake koji drže da je Schmidt prekršio načelo nepromjenjivosti izbornih pravila neposredno uoči izbora i zanemario praksu Europskog suda za ljudska prava i stavove Venecijanske komisije.

Nadalje, Schmidt je koristio podatke dva različita popisa stanovništva, jedan iz 1991. godine a drugi iz 2013. godine, što bi moglo predstavljati kršenje Daytonskog sporazuma.

Uništena reputacija

Wolfl novodi i da bi u odluci Ustavnog suda BiH po Komšićevoj apelaciji ključnu ulogu mogli imati oni suci tog Suda koje imenuje predsjednik Europskog suda za ljudska prava, a tom odlukom će biti uspostavljena praksa koja će se primjenjivati ​​i ubuduće.

-Ostanu li Schmidtove odluke na snazi, ubuduće bi se moglo mijenjati i poslijeizborna izborna pravila s ciljem ispunjavanja političkih ciljeva pojedinih političkih aktera, kao što se sada dogodilo za HDZ, upozorila je ona i podsjetila na negativne kritike na Schmidtov potez koje su uslijedile od strane 27 europarlamentaraca.

-Što se tiče sadržaja, Schmidt je povećao broj izaslanika iz Doma naroda u Federaciji BiH sa 58 na 80. No, 'napuhujući' manje važan parlamentarni dom, ojačao je i etnički princip, a time i etnonacionalističke stranke, što je HDZ ranije tražio, a što su SAD i EU podržavale, navodi ova novinarka te pojašnjava da se neke izaslanike mora birati po složenoj formuli iz županija u kojima je dotična etnička grupa najviše zastupljena.

-No, u međuvremenu se, unatoč Schmidtovom “paketu funkcionalnosti”, dogodila još jedna blokada: u nekim županijama postojale su dvije liste s istim brojem glasova za izaslanike u Domu naroda. Stoga je odlučeno izvlačiti žrijeb, kao na lutriji, opisuje Wolfl uz konstataciju da je tu SDA imala sreće te sada, zajedno s DF-om, ima 13 izaslanika u Klubu Bošnjaka, što znači da te dvije stranke, koje prema koalicijskom projektu koji podržavaju SAD, uopće ne bi trebale biti dio vlasti, sada mogu birati predsjednika i potpredsjednika FBiH.

Wolfl, nadalje, navodi da je nejasno je li Schmidt bio svjestan da bi, unatoč njegovoj intervenciji, moglo doći do nove blokade od strane SDA te citira analizu stručnjaka za ustavno pravo i za BiH Jensa Wolka sa Sveučilišta Trento i Maje Sahadžić sa Sveučilišta u Antwerpenu, koji cijene da, na koncu, o političkoj volji ovisi hoće li reforme uspjeti ili ne, dok Schmidtove mjere ne otvaraju nikakve mogućnosti za strukturne promjene, već cementiraju postojeći sustav.

Wolk i Sahadžić smatraju da bi se, 27 godina po okončanju rata, umjesto zakulisnih dogovora ili međunarodnog nametanja, moglo pitati građane za mišljenje o budućnosti zemlje. S. N.