Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Manje od dva mjeseca nakon općih izbora u Njemačkoj, ekonomski najmoćnijoj članici EU-a, SPD, 'Zeleni' i 'Slobodni demokrati'postigli su suglasnost oko zajedničke vlade i – novog kancelara. Kako se i očekivalo to je SPD-ovac Olaf Scholz, vicekancelar i ministar financija u koalicijskoj vladi uskoro bivše kancelarke Angele Merkel.

Scholz je pobijedio predsjednika Kršćansko-demokratske unije (CDU) Armina Lascheta, ujedno i kandidata za kancelara ove stranke. No, nova vlada ima mnoga obećanja, a vrlo zanimljivo će biti kako će se postaviti prema zemljama Balkana.

Promjena odnosa prema Rusiji

Izborom Scholza, nakon 16 godina na toj dužnosti odlazi „vječita kancelarka“ Angela Merkel koja je bila liderica ne samo u Njemačkoj, već i najutjecajnija u EU, odnosno, u svijetu. No, ona je imala i poseban odnos prema zemljama Balkana – posebno dobru suradnju sa Srbijom i srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, a mnogi analitičari spočitavali su joj da „žmiri na jedno oko“, kada su u pitanju poruke iz Srbije.

Zasigurno će novi njemački kancelar imati jako važnu ulogu u budućnosti Balkana. U jednom od svojih intervja koje je dao tijekom predizborne kampanje, Scholz je izrazio jasan stav kako se granice u Europi ne mogu mijenjati silom, a što je naglasio osvrćući se na kontekst odnosa s Rusijom.

"Tu dolaze i odluke u OESS-u i konferencijama te organizacije o zajedničkim kriterijima koje čvrsto stoje i gdje je jasan stav kako stojimo uz odluku kako se granice u Europi više ne mogu mijenjati silom. To je Rusija prekršila. Aneksija Krima je vrlo, vrlo velik problem. I nepromijenjen je i problem s teškim stanjem na istoku Ukrajine. Zato je nužno da se svi vratimo načelima vladavine prava, a ne vladavine jačeg", kazao je Schholz za Deutsche Welle.

No, on je vrlo jasno poručio da smatra kako bi se dosadašnji odnos prema Rusiji trebao promijeniti te da će u „Europi biti novih integracija“.

"Važno je da Njemačka djeluje zajedno s drugima. Mi trebamo novu politiku prema Istoku koja će oživjeti ideju Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, ali ovaj put će to biti politika Europske unije. A tu se zalažem i da Rusija i svi ostali prihvate činjenicu kako će biti novih integracija u Europi. Ne želimo se vratiti u politiku 17., 18. i 19. stoljeća gdje su politiku kreirale Rusija, Njemačka, Francuska, Engleska. Nego se tu radi o EU i Rusiji ako se želi organizirati zajednička sigurnost u Europi", rekao je, sada je to već jasno, novi njemački kancelar.

Schholz je pri tom izekao vrlo oštru kritiku prema kancelarki Merkel, pri tom najavljujući „novu energiju i odlučnost“.

"Mislim da je ona uvijek imala sposobnost "odsjediti" probleme i čekati da se oni riješe sami od sebe", ustvrdio je za Merkel.

Agenda za BiH će se ubrzano nastaviti

Schholzov stranački kolega, dugogodišnji zastupnik SPD-a, s njemačkom Bundestagu Josip Juratović,također u istupima za medije najavio je kako "dolazi era velikih promjena u budućnosti".

"Tu je i pitanje zemalja koje su na putu u EU, kao što su zemlje Zapadnog Balkana, pa na kraju i BiH. Neće se mijenjati smjer već ćemo morati intenzivnije poraditi na ubrzanj procesa priključka zemalja Zapadnog Balkana Europskoj uniji. To znači dovršetak 14 točaka iz Mišljenja kako bi se BiH pripremila za Uniju. Mi ćemo na njima intenzivnije poraditi i ubrzati ih. Svi procesi koji su do sada bili, uključujući i Berlinski proces, svodili su se na ekonomske programe koji su manje više uspjeli, ali to nije dovoljno...", komentirao je Juratović u razgovoru za Radio Sarajevo.

Juratović je rekao kako je predsjednik SPD-a Olaf Scholz dobro upoznat s prilikama u BiH i na Zapadnom Balkanu.

"SPD je za vrijeme kancelarke Merkel postavljao ministra vanjskih poslova. Na koncu, i kroz moj rad, Klub SPD je jako dobro upoznat sa situacijom na Zapadnom Balkanu, pa i u BiH. Time logično će se agenda nastaviti. Treba je samo ubrzati. Ti procesi su prespori. Nova vlada će poraditi na tome", kazao je Juratović pri tom upućujući i kritike odlazećoj kancelarki jer "novi kancelar neće dozvoliti stajanje u mjestu i nepostojanje vlastite vizije".

Porezi se neće povećavati, ali satnica hoće na 12 eura

Inače, njemački mediji izvješćuju da su  SPD, Zeleni i FDP već su donijeli neke "preliminarne odluke" te da su riješili neka pitanja o kojima nisu imali suglasnost. Obvezali su se na "sveobuhvatnu obnovu Njemačke" i "novi početak"  kako bi se nosili s velikim izazovima kao što su klimatske promjene, digitalizacija, osiguranje napretka i društvene kohezije.

Vjerojatno s obzirom na predizborna obećanja FDP-a, dogovoreno je da se neće uvoditi novi porezi na imovinu te se neće povećavati porezi na dohodak, porez na dobit ili porez na dodanu vrijednost.

U prvoj godini „semaforske koalicije“, zakonom propisana minimalna plaća bit će povećana na 12  eura po satu. To je bilo središnje izborno obećanje SPD-a. Dob za glasanje za Bundestag i europske izbore bit će smanjen s 18 na 16 godina.

Kako bi se ispunili ciljevi zaštite klime, dokument je također odredio da se postupno ukidanje proizvodnje električne energije na ugljen treba ubrzati i, ako je moguće, pomaknuti do 2030. godine. Do sada je postupno izbacivanje ugljena planirano najkasnije do 2038. godine. Što se tiče migracije, dogovoreno je ubrzanje postupaka azila, spajanja obitelji i povratka.