Separatisti vode BiH u katastrofu. Međunarodna zajednica to mora zaustaviti. U BiH, Europska unija sada brani svoje vrijednosti, stav je kojeg je u svojoj kolumni za Deutsche Welle (DW) izbio bivši visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling.

“U ovo doba prošle godine obilježena je 25. godišnjica Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan strašni rat u BiH. Danas je situacija obratna: BiH je pred novim ratom ako se nastavi neodgovorna politika popuštanja, suzdržavanja i smirivanja situacije po svaku cijenu. Tada je međunarodna zajednica, prije svega SAD, zaustavila rat, u kojem je samoproglašena Republika Srpska (RS) počinila genocid u Srebrenici“, podsjeća se u kolumni te napominje da je tzv. Inzkov zakon, kojim je nametnuta zabrana negiranja genocida, djelovanjem člana Predsjedništva BiH iz RS-a Milorada Dodika odmah naišao na odbijanje ali i na nezakonite radnje u RS-u: Srbi su se povukli iz državnih institucija i traže da tzv. Inzkov zakon bude povučen, čime blokiraju i ucjenjuju državu BiH. U suštini, cijeni Schwarz-Schilling, to nije ništa drugo do državni udar.

Spirala secesije

Nadalje se ukazuje da čelnici bh. Srba javno vrijeđaju i ignoriraju novog visokog predstavnika u BiH, Nijemca Christiana Schmidta, od njegova dolaska na ovu funkciju, pri čemu dobivaju podršku Rusije i Kine, koje ionako žele ukinuti Ured visokog predstavnika (OHR), najvišu instancu Daytonskog sporazuma za civilnu provedbu mira.

“Spirala odvajanja RS-a, tj. pritisak i ucjena koju Dodik svojim djelovanjem vrši na državu BiH, najveća je prijetnja do sada“, upozorava bivši visoki predstavnik u BiH uz podsjetnik da je Narodna skupština RS-a nezakonito odbacila dvije odluke Ustavnog suda BiH o državnoj imovini, dok Dodik već tjednima prijeti izdvajanjem RS-a iz zajedničkih Oružanih snaga BiH, pravosuđa i poreznih institucija, čime RS želi napraviti de facto neovisnom.

Od velikosrpskog plana se nikada nije odustalo

Ovim je svima jasno da je pređena "crvena linija", a riječ "rat" počela je kružiti i uzimati sve više maha.

“Međunarodna zajednica bi odmah morala uvesti oštre sankcije Dodiku, ali ona to ne čini. Dodik, sa svojom etnonacionalističkom ideologijom, može nesmetano uništiti državu BiH. Regija Zapadnog Balkana, sa sve drskijim Dodikom, kojem potporu iz pozadine daje predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, je u posljednjih deset godina postala ping-pong loptica u igri ​​velikih sila“, ukazuje autor kolumne i podsjeća da je nedavno u intervjuu za 'Guardian' Dodik jasno rekao da uživa potporu Rusije i Kine, čime je, upozorava Schwarz-Schilling, otvoreno dano do znanja da plan stvaranja Velike Srbije, koji je devedesetih godina rezultirao s 2,5 milijuna izbjeglica i ubojstvom 100.000 ljudi, i dalje živi i da je prisutniji no ikad.

Ponovno, dodaje on, postaje jasno da nacionalističke vlade Hrvatske i Srbije nikada nisu u potpunosti odustale od podjele BiH te se te ciljevi trenutno ponovno aktivno forsira.

Neslaganje u pogledu sankcija

“S užasom vidim sebe kako se vraćam u devedesete, kada je međunarodna zajednica, ništa ne poduzimajući, dugo gledala kako se primiče užasni rat. A što međunarodna zajednica radi danas?“, pita Schwarz-Schilling uz ocjenu da se BiH još od 2006. godine udaljava od demokratskog puta, veliku odgovornost za što snosi međunarodna zajednica.

Sankcije, poput onih koje su Dodiku uvele SAD, nemaju učinka ako EU, koja također ima sve mehanizme za uvođenje sankcija, ne napravi isti korak. Da bi se to desilo, pojašnjava se, potrebno je odobrenje najmanje 15 od 27 zemalja EU-a. U perspektivi se mora razmišljati o oštrijem kursu, predložio je njemački šef diplomacije Heiko Maas na posljednjoj konferenciji ministara vanjskih poslova članica EU-a 15. studenog u Bruxellesu i dodao: "Sankcije trebaju pogoditi one koji dovode u pitanje državne strukture i koji koriste mržnju kako bi huškali ljude jedne na druge''.

Pogrešno shvaćanje appeasement-politike

No, o sankcijama EU-a za Dodika nije se moglo postići dogovor. Njemačka je bila za, Mađarska protiv.

“Takva appeasement-politika, točnije politika popuštanja, suzdržanosti i smirivanja situacije po svaku cijenu, koju se godinama vodi prema BiH, ne donosi ništa dobro toj državi. Naprotiv! Najbolji primjer za to su razgovori o reformi Izbornog zakona BiH koje vode specijalni izaslanik SAD-a za reformu izbornog zakonodavstva BiH Matthew Palmer i Angelina Eichhorst iz Europske službe za vanjske poslove, a koji se već treći put održavaju u BiH. I jedni i drugi na vrlo netransparentan način i pod pritiskom pokušavaju provesti reformu Izbornog zakona BiH. Zašto to pokušavaju sada, kada je zemlja u najgoroj krizi od završetka rata, potpuno je neshvatljivo i ne ulijeva povjerenje. Umjesto sankcija onima koji blokiraju rad institucija i prijete državi, traži se način da se ugodi ekstremistima“, smatra bivši visoki predstavnik u BiH koji vjeruje da se Opći izbori 2022. u BiH, kao i svi dosadašnji, mogu održati prema važećem Izbornom zakonu.

Tada se, bez pritisaka, transparentno i uz sudjelovanje svih segmenata društva, mora izmijeniti diskriminatorni Ustav BiH, čime se stvara pretpostavke za reformu Izbornog zakona, a nikako obratno.

Stabilizirati državu, ali ne odustajanjem od demokratskih vrijednosti

 “Sada je daleko važnije otkloniti opasnost od raznih pokušaja podjele BiH. Najvažnija je zadaća u ovom trenutku stabilizirati državu, ali nikako odustajanjem od demokratskih vrijednosti. Jedna reforma Izbornog zakona, koja bi dovela do još dubljih etničkih podjela, još bi više stabilnost zemlje ugrozila. Čini se da cilj međunarodne zajednice nisu nikakve suštinske promjene koje bi mogle poslužiti kao osnov za razvoj BiH, već da je u pozadini plan podjele zemlje. Stoga nije ni čudo što Palmer i Eichhorst sada dobicaju brojne kritike zbog suradnje s bh. Hrvatima iz nacionalističkog HDZ-a BiH. Jer HDZ zastupa prijedloge Izbornog zakona po etničkim kriterijima a time samo doprinosi većoj diskriminaciji s ciljem daljnje podjele i, u konačnici, okončanjem postojanja BiH. Samo međunarodna zajednica sada može okončati ovu katastrofu i zaustaviti one koji napadaju ustavni poredak države BiH. Europske vrijednosti i ljudska prava danas se brani u BiH u ime cijele Europske unije. Ako nam to u BiH ne uspije, neizvjesna će biti i demokratska budućnost EU-a. Ne smijemo zatvarati oči pred ucjenama niti dozvoliti dvostruke standarde kada su u pitanju ljudska prava: moramo zauzeti jasnu poziciju sukladno našim vrijednostima. Zato pozivam međunarodnu zajednicu - EU, Veliku Britaniju i SAD, a osobito Njemačku, da djeluju i da hitno zaustave katastrofu u koju srlja BiH“, apelira na kraju svoje kolumne bivši visoki predstavnik u BiH Schwarz-Schilling.