Pričvršćen kamenjem za ispucali asfalt, znak o zabrani prometa mjesecima putnike ka jugu Bosne i Hercegovine upozorava da cesta ispred njih nije sigurna i da ih vožnja može uvesti u opasnu avanturu.

Otkako je početkom oktobra prošle godine oštećena u bujičnim poplavama, magistrala od Jablanice do Blidinja do danas je zvanično zatvorena za sva vozila.

No, sedam mjeseci od poplava, dionicama na kojima se smjenjuju makadam, odroni i asfalt pod vodom, kao u video igrici "probijaju" se automobili.

Mještani Doljana, jednog od naselja u blizini magistrale, primorani su na svakodnevnu vožnju ukoliko žele stići do radnih mjesta, škole ili liječnika u 15-ak kilometara udaljenoj Jablanici.

"Zatvorenom" magistralom na posao putuje i Aldin Zukić iz Doljana, koji za Radio Slobodna Evropa kaže da institucije vlasti, koje su bile dužne da obnove cestu, mještanima nisu ostavile drugi izbor.

"Zaboravljena je od svih. Što kažu, i od Boga i od naroda. Dođu, malo bagerom poravnaju makadam, ali kiša kad udari to je kao u horor filmovima. Odvodni kanali ne rade i ne znaš je li tu rupa ili voda", kaže on.

Šutnja nadležnih
Područje Jablanice najviše je stradalo u bujičnim poplavama, koje su BiH pogodile početkom oktobra prošle godine i iza sebe ostavile 27 žrtava te milionsku štetu.

Tri mjeseca nakon poplava, donacijama je obnovljena oštećena željeznička pruga na tom području, dok se još čeka na obnovu svih stambenih objekata.

Stanovništvo Jablanice, ali i građani i aktivisti iz Sarajeva, nekoliko su puta izlazili na proteste zahtijevajući bržu obnovu i odgovore o načinima trošenja novca, doniranog za pomoć poplavljenim područjima.

Dževad Kukić, predsjednik Mjesne zajednice Doljani, kaže za RSE da su mještani izgubili nadu, nakon bezuspješnog obraćanja institucijama vlasti sa zahtjevom za obnovu ceste Jablanica-Blidinje.

"Nasuli su to i poravnali i ništa više, a tim pravcem moramo ići. Kad god je kiša, kamenje i odroni, to je nenormalan put. Nemamo više nade, rekli u martu da počinju, pa u aprilu i od toga ništa", kaže on.

Za održavanje magistralnih cesta nadležno je javno preduzeće "Ceste Federacije BiH", iz koga do objave ovog teksta nisu odgovorili na upit RSE o tome zašto cesta na jugu zemlje nije obnovljena ni sedam mjeseci nakon poplava.

Iz tog javnog preduzeća su, pak, u ranijim saopćenjima za javnost, isticali da je u toku izrada projekta sanacije, ali da je za to potrebno oko 14 miliona maraka (sedam miliona eura) i da trebaju pomoć Vlade Federacije BiH.

Ni iz nadležnog entitetskog Ministarstva prometa i komunikacija nisu konkretno odgovorili na pitanja RSE, šta je poduzeto kako bi izgradnja konačno počela i na koji način će radovi biti financirani.

Umjesto toga, pitanja RSE su proslijedili preduzeću Ceste Federacije BiH, ističući da je to u njihovoj nadležnosti.

Put koji nema alternative
Stanovnici Doljana i drugih hercegovačkih sela koja se nalaze u blizini magistrale, upozoravaju da nemaju alternativni put za odlazak na posao i u školu.

Umjesto 25 minuta koliko mu je potrebno da "zatvorenom" cestom stigne do Jablanice, Zukić objašnjava da bi morao putovati dva sata, ukoliko bi zaobilaznim putem vozio više od stotinu kilometara, preko Mostara do Jablanice.

I za drugu dionicu, preko Tomislavgrada i Prozora, do Jablanice bi, kako kaže, morao "pregaziti" oko stotinu kilometara.

"Morao bih ustati u četiri-pet i krenuti da sve to obiđem. Ne bi se isplatilo odlaziti na posao. Ovdje ne postoji alternativa, a izgleda da je ovo neko namjerno zaboravio jer je nemoguće da nema država te pare", kaže on.

Osim za radnike, zatvorena cesta stvorila je problem i učenicima, s obzirom na to da je na toj dionici obustavljen autobuski prijevoz učenika.

Zbog toga su mještani Doljana bili primorani da organiziraju smjene za prijevoz srednjoškolaca na nastavu u Jablanicu, dok učenike osnovne škole, kako kažu, u školu odvoze pripadnici civilne zaštite.

"Ne bi ni oni smjeli, isto što ne bih ni ja smio, ali zamislite da djeca ne idu sedam mjeseci u školu. Na vlastitu odgovornost vozimo tom cestom. Šta ćemo, moramo živjeti i svaki dan ići posao", kaže on.

Zbog odugovlačenja u obnovi, stanovnici iz okolice Jablanice izlazili su proteklih mjeseci na proteste kako bi upozorili vlasti da više ne mogu čekati.

"Pisali smo dopise Općini, Kantonu, koji tvrde da nisu nadležni, a iz federalnog ministarstva i Cesta Federacije BiH nisu ništa odgovorili. Zamislite da nikoga nije briga. Kome mi pripadamo i čiji smo mi kao narod?", kaže Zukić.

Krivične prijave
Iako je od početka oktobra formalno zatvorena, promet cestom, na dionici od oko 37 kilometara od Jablanice do Blidinja, nikada nije prestao.

Osim lokalnog stanovništva vozači je koriste na vlastitu odgovornost, kao najkraći put do hrvatskog primorja.

tanovnici sela uz magistralu sada razmišljaju o podnošenju krivičnih prijava protiv odgovornih u preduzeću Ceste Federacije BiH i resornom Ministarstvu, ističući da im je ugroženo pravo na kretanje.

"Čini se da neće biti druge nego da podnesemo krivične prijave protiv ljudi koji vode institucije. Pa nek' se otimaju na sudu", kaže Zukić.

Načelnik Općine Jablanica nije odgovorio na upit za razgovor za RSE o spornoj cesti, na čiju obnovu stanovnici čekaju više od sedam mjeseci.

Azra Babić, članica Općinskog štaba civilne zaštite, kazala je kratko za RSE da su federalne institucije i preduzeća adresa za sva pitanja.

"Saobraćaju ljudi na vlastitu odgovornost, djeca idu u školu. Nemam informaciju da ih civilna zaštita vozi u školu", kazala je.

Cestom od Jablanice do Blidinja, samo u decembru prošle godine, prošlo je gotovo 32.000 automobila, što je više nego u pojedinim mjesecima prije nego što je zatvorena, podaci su na web-stranici preduzeća Ceste Federacije BiH.

Iz Auto-moto kluba BiH (BIHAMK) za RSE kažu da se radi o pet kilometara oštećene, makadamske ceste i da svakodnevno primaju upite vozača koji traže kraći put kao jadranskoj obali.

"Uz lokalno stanovništvo, i pojedini vozači, i pored naših upozorenja, na svoju odgovornost koriste taj pravac. Imali smo puno poziva za vrijeme praznika, jer je to najbliža ruta za one koji idu ka makarskoj regiji", naveli su za RSE.

Građani plaćaju, a putevi loši
Za svaki litar kupljenog goriva, građani BiH izdvajaju državi 40 feninga (20 centi) isključivo za cestarinu, a taj novac je namijenjen izgradnji autoputeva, te rekonstrukciji i održavanju ostalih puteva.

Za putarine i akcize na gorivo, BiH je od 2006. do augusta prošle godine prikupila 16,4 milijarde maraka.

Također, pri svakoj registraciji automobila vozači plaćaju i porez za izgradnju cesta.

"Lani sam platio 100 maraka putarine uz registraciju. Gdje taj novac? Sada moram, pred registraciju auta, uložiti 500 maraka da bi bilo tehnički ispravno zbog toga što vozim po ovakvom putu", kaže stanovnik Doljana Aldin Zukić.

BiH je u posljednjih dvadesetak godina izgradila nešto više od 230 kilometara autoceste. Najveći dio mreže magistralnih cesta izgrađen je u vrijeme bivše Jugoslavije, a u entitetu Federacija BiH ima ih 27.

Njihovo stanje je u proteklih deset godina pogoršano ali zbog ograničenog budžeta nije moguće sanirati sve dionice, piše u trogodišnjem planu poslovanja preduzeća Ceste Federacije BiH.