SARAJEVO - Gostujući na FTV-u, član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je, u osvrtu na netom održani samit Brdo-Brijuni, ocijenio da je, uglavnom, vjerno prikazano javnosti ono što se dešavalo.

“Na tom sam samitu govorio, a to su svi podržali, da je prijam svih ovih država regije u članstvo EU-a ne administrativno, već geopolitičko pitanje. Poslali smo zajednu tu vrstu poruke Uniji. Otišao sam govoriti o bilateralnim odnosima BiH sa svakom od tih država i otvoreno pred predsjednicima tih država koji su samitu nazočili govoriti o neriješenim, otvorenim pitanjima“, rekao je Džaferović uz opasku da ga reakcije njetov govor ne zanimaju jer je otišao reći istinu.

“Ta otvorena pitanja između BiH i Srbije te BiH i Hrvatske u posljednje vrijeme su nekako otišla u drugi plan. Ta otvorena pitanja ne smijemo zaboraviti i uvijek trebamo insistirati na njihovom rješavanju a jedno je odnos prema prošlosti kada su u pitanju i Srbija i Hrvatska. Granica, kada je u pitanju obje države, imovina kada je u pitanju i jedna i druga država, korištenje vodnih resursa bez naknade kada je u pitanju i jedna i druga država, pitanje pristupa BiH otvorenom moru, zaobilaženje Predsjedništva BiH kao jedine legalne i legitimne institucije za predstavljanje BiH i razgovor s liderima političkih stranaka“, pobrojao je član Predsjedništva BiH koji u ovom trenutku ne vidi volju tih država da se ova pitanja riješi.

Nikad nećemo saznati tko je stvarni autor 'non papera'

O kompromisnoj izjavi, Džaferović cijeni da su izgubili vrijeme u toj vrsti rasprave.

“Kosovo je tražilo da u završnu izjavu uđe rečenica o nepovredivosti granica, Srbija se protivila da se to uradi na način na koji traži Kosovo. Oni su kazali da se slažu, ali kada su u pitanju države koje su članice UN-a. Kosovu to nije bilo prihvatljivo i onda se cijelo vrijeme o tome vodilo rasprava i na kraju smo došli do zajedničke izjave u kojoj nije bilo te rečenice, uz pravo predsjednice Kosova da na konferenciji kaže sve ovo što treba kazati“, napomenuo je Džaferović  koji drži da se nikad neće saznati tko je, zapravo, autor 'non papera'.

“Moja je pretpostavka da autorstvo nad tim sramnim dokumentom leži u krugovima retrogradnih snaga i iz BiH i iz našeg okruženja, ali i nekih snaga unutar EU-a. Ono što, pak, znam jest da je taj dokument naišao na takvu osudu ukupne svjetske javnosti da je za njegove autore bilo bolje da ga uopće nisu producirali. Nakon svega, potpuno je jasno da ne postoji nitko tko je iole ozbiljan, tko imalo drži do sebe, i u BiH, i u regiji, i u Europi i svijetu, a da može dovoditi u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Te su vrijednosti potpuno jasne, one su trajne“, istaknuo je sugovornik FTV-a.

Dodika izbjegava zakazati sjednicu Predsjedništva BiH, Proračun BiH 'na čekanju'

U dijelu razgovora o odnosma u samom Predsjedništvu BiH, kaže da vrlo često komunicira sa Željkom Komšićem, s kojim, praktično, dijeli stavove kada je u pitanju BiH, dok s Miloradom Dodikom, za kojeg je naveo da, uglavnom vodi neku svoju politiku, to čini samo službeno. Dodika je optužio i da izbjegava zakazati sjednicu Predsjedništva BiH, zbog čega je i Proračun BiH 'na čekanju'.

Vjerujem da će Schmidt biti imenovan

Upitan o čemu su u Predsjedništvu uopće suglasni, Džaferoviću odgovara da postoji okvir na osnovu kojeg i u okviru kojeg svi oni koji su izabrani moraju postupati i o tome se, na koncu, suglasiti.

“Nije diskusija u Predsjedništvu ako netko zagovara miran razlaz. To nije i ne može biti tema. To nije okvir. Okvir su Dayton, Europska konvencija, zakoni koje smo donijeli, obveze koje smo preuzeli i u okviru toga se moramo kretati. Mislim da je najvažniji problem koji mi trenutno imamo izostanak političke odgovornosti. Mi, nakon prestanka djelovanja OHR-a, nemamo izgrađene mehanizme političke odgovornosti. To politički akteri znaju i onda se ponašaju na način na koji se ponašaju. Do 2006.godine, a od tada sve rjeđe i rjeđe, postoji mehanizam koji se zvao OHR. On i danas postoji, ali ne radi svoj posao. I sve što nam međunarodna zajednica danas u BiH treba uraditi jest pomoći nam izgraditi vlastite mehanizme odgovornosti bez etničkog i entitetskog veta. Dokle god to ne bude, imat ćemo ovu vrstu problema. Najveća pomoć koju se može pružiti BiH je napraviti takav okvir u kojem će postojati mehanizmi političke odgovornosti koje se neće moći blokirat etničkim i entitetskim vetom“, obrazložio je Džaferović koji je stava da će visoki predstavnik i dalje ostati s funkcijom u BiH i da će Christina Schmidt biti imenovan visokim predstavnikom, od kojeg Džaferović očekuje upravo pobrojano.

“Očekujem snažniju potporu visokom predstavniku za snažniji angažman. Kod Inzka nije problem bio u njegovoj volji, već u potpori koja mu je potreba da bi mogao iskazati tu svoju volju. Mislim da će novi visoki predstavnik imati tu potporu jer dolazi iz ključne države EU-a“, rekao je te iznio stav da nismo žrtve američko-ruskog sukoba i da to nećemo ni biti. Ujedno je uvjeren da je BiH veliki strateški interes SAD-a te nam je glavni partner i jamac stabilnosti, sigurnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta. Istodobno, dodao je, trebamo graditi dobre odnose s Ruskom Federacijom.

Zvizdić nema razloga za nezadovoljstvo, stranku nitko neće ucjenjivati

Govoreći o statusu Denisa Zvizdića, ocijenio je da on nema razloga za nezadovoljstvo unutar SDA.

“Mislim da mu nigdje drugo neće biti bolje no u SDA. Nas dvojica nismo neposredno razgovarali na tu temu. Zvizdić ima vrlo istaknutu poziciju u SDA, ima puno razloga biti zadovoljan odnosom stranke prema njemu. Što će uraditi, to je njegova odluka. Stranku nitko neće ucjenjivati. Ona ima svoja tijela koja će donositi svoje odluke, a mi svi ćemo sudjelovati u njihovom kreiranju te ih poštivati. Naravno, nije dobro da ljudi odlaze iz SDA, ali iskustvo pokazuje da je SDA uvijek opstajala bez obzira na to“, kazao je.